|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 33 - Psihičko nasilje |
| Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale inkriminiranje namjernog teškog oštećivanja psihičkog integriteta neke osobe prisilom ili prijetnjom. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 33 Psihičko nasilje | ||
| Usporedba između država čl. 33 Psihičko nasilje | ||
| PITANJA |
| a. Je li psihičko nasilje kao što je definirano u članaku 33 Konvencije prepoznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvor i usporedite s definicijom Konvencije. Molimo, dajte komentar postoji li razlika između situacije kada je to jedan jedini incident, ili je potrebno da to bude obrazac ponašanja. |
| Odgovor: Kazneni zakon Republike Hrvatske propisuje kaznena djela prisile i prijetnje, koje se progone po službenoj dužnosti kada su počinjena prema bliskoj osobi, odnosno članovima obitelji, bivšem bračnom ili izvanbračnom drugu ili istospolnom partneru i osobama koje žive u zajedničkom kućanstvu. |
 |
| a. Je li psihičko nasilje kao što je definirano u članaku 33 Konvencije prepoznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvor i usporedite s definicijom Konvencije. Molimo, dajte komentar postoji li razlika između situacije kada je to jedan jedini incident, ili je potrebno da to bude obrazac ponašanja. |
|
Odgovor: Kazneni zakon Republike Hrvatske propisuje kaznena djela prisile i prijetnje, koje se progone po službenoj dužnosti kada su počinjena prema bliskoj osobi, odnosno članovima obitelji, bivšem bračnom ili izvanbračnom drugu ili istospolnom partneru i osobama koje žive u zajedničkom kućanstvu. Kazneni zakon Prisila (1) Tko drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili da što učini, ne učini ili trpi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po privatnoj tužbi, osim ako je počinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi. Prijetnja (1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po privatnoj tužbi, a kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka progoni se po prijedlogu, osim ako je djelo iz stavka 1. ili 2. počinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi. Za pojam bliske osobe v. supra, tekst uz čl. 3. Konvencije. Osim kao kazneno djelo, psihičko nasilje se kažnjava i prekršajno u okviru djela “Obiteljsko nasilje“ definiranog čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, gdje je psihičko nasilje definirano kao: – psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (u daljnjem tekstu: uhođenje i uznemiravanje). Za počinjenje ovog djela sud može izreći kaznu zatvora ili novčanu kaznu prema čl. 20., koji glasi: (1) Sud može počinitelju nasilja u obitelji izreći kaznu zatvora ili novčanu kaznu. (2) Član obitelji koji počini nasilje iz članka 4. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana. (3) Član obitelji koji ponovi nasilje u obitelji kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 15 dana. (4) Punoljetni član obitelji koji u nazočnosti djeteta, maloljetne osobe ili osobe s invaliditetom počini nasilje u obitelji kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 6.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana. (5) Punoljetni član obitelji koji ponovi nasilje u obitelji iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana. (6) Ako je nasilje iz stavka 2. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta, maloljetne osobe ili osobe s invaliditetom, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana. (7) Punoljetni član obitelji koji ponovi nasilje u obitelji iz stavka 6. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana. Međutim, u Hrvatskoj nije inkriminirano kao kazneno djelo kontinuirano psihičko nasilje, što je prema Explanatory reportu Konvencije bilo svrha čl. 33. Konvencije. Naime, do Kaznenog zakona iz 2011. godine koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. i Kazneni zakon je sadržavao definiciju kaznenog djela obiteljskog nasilja pod nazivom “Nasilničko ponašanje u obitelji“ u čl. 215.a KZ-a koji je s jedne strane sadržavao mogućnost kažnjavanja kontinuiranog psihičkog nasilja, ali su istodobno pod ovo djelo podvođena teška djela nasilja kao što su pokušaji ubojstva ili teške tjelesne ozljede. Sada su ova djela, kada su počinjena prema bliskoj osobi, kvalificirani oblici djela koji se teže kažnjavaju od osnovnog djela, ali je ostalo nepokriveno kaznenim zakonom kontinuirano psihičko nasilje i sada se progoni samo kao prekršaj. Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz srpnja 2014. godine nastoji otkloniti ovaj propust inkriminiranjem novog kaznenog djela “psihičko nasilje u obitelji“ koje prema prijedlogu glasi: Psihičko nasilje u obitelji Članak 179.a Tko dugotrajnim teškim vrijeđanjem ili zastrašivanjem bliske osobe teško naruši njezin psihički integritet, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Dakle do 2013. godine, kontinuirano psihičko obiteljsko nasilje se kažnjavalo, a od stupanja na snagu KZ/2011. u nekim je slučajevima dekriminalizirano kada sudska praksa nije našla pravni kontinuitet kaznenog djela “obiteljsko nasilje“ s kaznenim djelima “prisila“ i “prijetnja“. |
 |
| b. Ako jeste kazneno djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Postoje li raspoloživi podaci o počiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: |
| b. Ako jeste kazneno djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Postoje li raspoloživi podaci o počiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: |
|
|
| c. Ako jeste kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj/žrtva)? |
| Odgovor: |
| c. Ako jeste kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj/žrtva)? |
| Odgovor: |
|
|
| d. Je li vaša zemlja stavila rezervu na ovaj članak, i umjesto toga osigurala građansku parnicu? Ako jeste, ispunjavaju li mjere uspostavljene za građanske parnice kriterije djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana? |
| Odgovor: |
| d. Je li vaša zemlja stavila rezervu na ovaj članak, i umjesto toga osigurala građansku parnicu? Ako jeste, ispunjavaju li mjere uspostavljene za građanske parnice kriterije djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana? |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
