|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 33 - PsihiÄko nasilje |
| Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale inkriminiranje namjernog teškog oštećivanja psihiÄkog integriteta neke osobe prisilom ili prijetnjom. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 33 PsihiÄko nasilje | ||
| Usporedba između država čl. 33 PsihiÄko nasilje | ||
| PITANJA |
| a. Je li psihiÄko nasilje kao što je definirano u Älanaku 33 Konvencije prepoznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvor i usporedite s definicijom Konvencije. Molimo, dajte komentar postoji li razlika izmeÄ‘u situacije kada je to jedan jedini incident, ili je potrebno da to bude obrazac ponašanja. |
| Odgovor: Kazneni zakon Republike Hrvatske propisuje kaznena djela prisile i prijetnje, koje se progone po službenoj dužnosti kada su poÄinjena prema bliskoj osobi, odnosno Älanovima obitelji, bivšem braÄnom ili izvanbraÄnom drugu ili istospolnom partneru i osobama koje žive u zajedniÄkom kućanstvu. |
 |
| a. Je li psihiÄko nasilje kao što je definirano u Älanaku 33 Konvencije prepoznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvor i usporedite s definicijom Konvencije. Molimo, dajte komentar postoji li razlika izmeÄ‘u situacije kada je to jedan jedini incident, ili je potrebno da to bude obrazac ponašanja. |
|
Odgovor: Kazneni zakon Republike Hrvatske propisuje kaznena djela prisile i prijetnje, koje se progone po službenoj dužnosti kada su poÄinjena prema bliskoj osobi, odnosno Älanovima obitelji, bivšem braÄnom ili izvanbraÄnom drugu ili istospolnom partneru i osobama koje žive u zajedniÄkom kućanstvu. Kazneni zakon Prisila (1) Tko drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili da što uÄini, ne uÄini ili trpi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga Älanka progoni se po privatnoj tužbi, osim ako je poÄinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi. Prijetnja (1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zraÄenjem, oružjem, opasnim oruÄ‘em ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga Älanka progoni se po privatnoj tužbi, a kazneno djelo iz stavka 2. ovoga Älanka progoni se po prijedlogu, osim ako je djelo iz stavka 1. ili 2. poÄinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi. Za pojam bliske osobe v. supra, tekst uz Äl. 3. Konvencije. Osim kao kazneno djelo, psihiÄko nasilje se kažnjava i prekršajno u okviru djela “Obiteljsko nasilje“ definiranog Äl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, gdje je psihiÄko nasilje definirano kao: – psihiÄko nasilje, odnosno primjena psihiÄke prisile koja je prouzroÄila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeÄ‘anje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi naÄin grubo verbalno uznemiravanje, uhoÄ‘enje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroniÄkih i tiskanih medija ili na drugi naÄin ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (u daljnjem tekstu: uhoÄ‘enje i uznemiravanje). Za poÄinjenje ovog djela sud može izreći kaznu zatvora ili novÄanu kaznu prema Äl. 20., koji glasi: (1) Sud može poÄinitelju nasilja u obitelji izreći kaznu zatvora ili novÄanu kaznu. (2) ÄŒlan obitelji koji poÄini nasilje iz Älanka 4. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novÄanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana. (3) ÄŒlan obitelji koji ponovi nasilje u obitelji kaznit će se za prekršaj novÄanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 15 dana. (4) Punoljetni Älan obitelji koji u nazoÄnosti djeteta, maloljetne osobe ili osobe s invaliditetom poÄini nasilje u obitelji kaznit će se za prekršaj novÄanom kaznom u iznosu od najmanje 6.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana. (5) Punoljetni Älan obitelji koji ponovi nasilje u obitelji iz stavka 4. ovoga Älanka kaznit će se za prekršaj novÄanom kaznom u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana. (6) Ako je nasilje iz stavka 2. ovoga Älanka poÄinjeno na štetu djeteta, maloljetne osobe ili osobe s invaliditetom, poÄinitelj će se kazniti za prekršaj novÄanom kaznom u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana. (7) Punoljetni Älan obitelji koji ponovi nasilje u obitelji iz stavka 6. ovoga Älanka kaznit će se za prekršaj novÄanom kaznom u iznosu od najmanje 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana. MeÄ‘utim, u Hrvatskoj nije inkriminirano kao kazneno djelo kontinuirano psihiÄko nasilje, što je prema Explanatory reportu Konvencije bilo svrha Äl. 33. Konvencije. Naime, do Kaznenog zakona iz 2011. godine koji je stupio na snagu 1. sijeÄnja 2013. i Kazneni zakon je sadržavao definiciju kaznenog djela obiteljskog nasilja pod nazivom “NasilniÄko ponašanje u obitelji“ u Äl. 215.a KZ-a koji je s jedne strane sadržavao mogućnost kažnjavanja kontinuiranog psihiÄkog nasilja, ali su istodobno pod ovo djelo podvoÄ‘ena teška djela nasilja kao što su pokušaji ubojstva ili teške tjelesne ozljede. Sada su ova djela, kada su poÄinjena prema bliskoj osobi, kvalificirani oblici djela koji se teže kažnjavaju od osnovnog djela, ali je ostalo nepokriveno kaznenim zakonom kontinuirano psihiÄko nasilje i sada se progoni samo kao prekršaj. Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz srpnja 2014. godine nastoji otkloniti ovaj propust inkriminiranjem novog kaznenog djela “psihiÄko nasilje u obitelji“ koje prema prijedlogu glasi: PsihiÄko nasilje u obitelji ÄŒlanak 179.a Tko dugotrajnim teškim vrijeÄ‘anjem ili zastrašivanjem bliske osobe teško naruši njezin psihiÄki integritet, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Dakle do 2013. godine, kontinuirano psihiÄko obiteljsko nasilje se kažnjavalo, a od stupanja na snagu KZ/2011. u nekim je sluÄajevima dekriminalizirano kada sudska praksa nije našla pravni kontinuitet kaznenog djela “obiteljsko nasilje“ s kaznenim djelima “prisila“ i “prijetnja“. |
 |
| b. Ako jeste kazneno djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najÄešÄ‡e kazne? Postoje li raspoloživi podaci o poÄiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: |
| b. Ako jeste kazneno djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najÄešÄ‡e kazne? Postoje li raspoloživi podaci o poÄiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: |
|
|
| c. Ako jeste kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj/žrtva)? |
| Odgovor: |
| c. Ako jeste kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj/žrtva)? |
| Odgovor: |
|
|
| d. Je li vaša zemlja stavila rezervu na ovaj Älanak, i umjesto toga osigurala graÄ‘ansku parnicu? Ako jeste, ispunjavaju li mjere uspostavljene za graÄ‘anske parnice kriterije djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana? |
| Odgovor: |
| d. Je li vaša zemlja stavila rezervu na ovaj Älanak, i umjesto toga osigurala graÄ‘ansku parnicu? Ako jeste, ispunjavaju li mjere uspostavljene za graÄ‘anske parnice kriterije djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana? |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
