|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 3 - Definicije |
|
U svrhu ove Konvencije: a. “Nasilje nad ženama” smatra se kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena i oznaÄava sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihiÄku ili ekonomsku štetu ili patnju žena, ukljuÄujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se pojavljuju u javnom ili privatnom životu. b. “Nasilje u obitelji” oznaÄava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihiÄkog ili ekonomskog nasilja koja se dogaÄ‘aju u obitelji ili kućanstvu ili izmeÄ‘u bivših ili sadašnjih braÄnih drugova ili partnera, neovisno o tome imaju li poÄinitelj/poÄiniteljica i žrtva ili su imali isto prebivalište. c. “Rod” oznaÄava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje odreÄ‘eno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. d. “Rodno utemeljeno nasilje nad ženama” oznaÄava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogaÄ‘a žene. e. “Žrtva” oznaÄava svaku fiziÄku osobu koja je izložena ponašanju navedenom u toÄkama a. i b. f. “Žene” ukljuÄuje i djevojÄice mlaÄ‘e od 18 godina. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 3 Definicije | ||
| Usporedba između država čl. 3 Definicije | ||
| PITANJA |
| a. Postoji li definicija o nasilju nad ženama u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor i uporedite s Konvencijom. Molimo komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno ukljuÄuje li definicija specifiÄna priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o nasilju prema ženama, slažu li se oni meÄ‘usobno (isti, sliÄni, razliÄiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji definicija nasilja nad ženama. |
| a. Postoji li definicija o nasilju nad ženama u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor i uporedite s Konvencijom. Molimo komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno ukljuÄuje li definicija specifiÄna priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o nasilju prema ženama, slažu li se oni meÄ‘usobno (isti, sliÄni, razliÄiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji definicija nasilja nad ženama. |
 |
| b. Postoji li definicija o nasilju u obitelji u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno ukljuÄuje li definicija specifiÄna priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o nasilju u obitelji, slažu li se oni meÄ‘usobno (isti, sliÄni, razliÄiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: Obiteljsko nasilje definirano je Äl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kao prekršaj: |
 |
| b. Postoji li definicija o nasilju u obitelji u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno ukljuÄuje li definicija specifiÄna priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o nasilju u obitelji, slažu li se oni meÄ‘usobno (isti, sliÄni, razliÄiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: Obiteljsko nasilje definirano je Äl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kao prekršaj: ÄŒlanak 4. Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihiÄkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: – tjelesno nasilje, odnosno primjena fiziÄke sile bez obzira na to je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije – tjelesno kažnjavanje i drugi naÄini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe – psihiÄko nasilje, odnosno primjena psihiÄke prisile koja je prouzroÄila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeÄ‘anje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi naÄin grubo verbalno uznemiravanje, uhoÄ‘enje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroniÄkih i tiskanih medija ili na drugi naÄin ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (u daljnjem tekstu: uhoÄ‘enje i uznemiravanje) – spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje – ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedniÄke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedniÄke imovine ili pokušaj da se to uÄini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom steÄenom osobnim radom ili nasljeÄ‘ivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedniÄkog kućanstva i skrbi o djeci ili drugim uzdržavanim Älanovima zajedniÄkog kućanstva. Definicija iz Äl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje sve oblike nasilja kao i Konvencija (tjelesno, psihiÄko, spolno, ekonomsko) ali nije rodno osjetljiva i ne definira nasilje u obitelji kao kršenje ljudskih prava niti kao diskriminaciju nad ženama. Diskriminacija na temelju spola propisana je Zakonom o ravnopravnosti spolova u Äl. 6., meÄ‘utim ona ne govori o nasilju već o nenasilnoj diskriminaciji: ÄŒlanak 6. (1) Diskriminacija na temelju spola (u daljnjem tekstu: diskriminacija) oznaÄava svaku razliku, iskljuÄenje ili ograniÄenje uÄinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u politiÄkom, gospodarskom, društvenom, kulturnom, graÄ‘anskom ili drugom podruÄju na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, graÄ‘anskom i svakom drugom podruÄju života. TakoÄ‘er treba istaknuti da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje obiteljsko nasilje kao prekršaj, a ne kazneno djelo. Stoga nasilje o kojem govori Konvencija a koje ukljuÄuje patnju žena, prijetnje, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode nije obuhvaćeno ovim Zakonom. Do donošenja novog Kaznenog zakona iz 2011. godine i njegova stupanja na snagu 2013. godine Kazneni zakon iz 1997. godine sadržavao je definiciju kaznenog djela obiteljskog nasilja u Äl. 215.a (nasilniÄko ponašanje u obitelji). ÄŒlanak se odnosio na nasilje, zlostavljanje ili drsko ponašanje koje drugog Älana ili Älanice obitelji dovode u ponižavajući položaj. ProvoÄ‘enje zakona u praksi bilo je nedosljedno što je u kombinaciji s nedostatnim pratećim mehanizmima zaštite žrtava dovelo do usmjeravanja zakona u prekršajnu regulativu Äime je stvoren temelj za lošu sudsku praksu i povrede ljudskih prava žrtava. Novim Kaznenim zakonom1 uvedeni su zaštitni mehanizmi koji su nedostajali prethodnom zakonu, ali je obrisan Älanak 215a. Zbog toga cijeli niz nasilnih radnji više ne ulazi u domenu kaznenog zakona nego se rješava na prekršajnim sudovima.Novi Kazneni zakon odustao je od inkriminiranja obiteljskog nasilja kao samostalnog kaznenog djela te umjesto toga sadrži kaznena djela prijetnje, prisile, oduzimanje slobode, tjelesnih ozljeda i druga kaznena djela, koja u sluÄaju poÄinjenja u obitelji propisuje kao teži, kvalifikatorni oblik (vidi infra tekst uz Äl. 33.-36. Konvencije). MeÄ‘utim, ova djela ne pokrivaju psihiÄko i ekonomsko nasilje nad ženama ili u obitelji. Kako bi se otklonila pravna praznina koja je time nastala, Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona predlaže inkriminiranje psihiÄkog nasilja u obitelji kao zasebnog kaznenog djela (vidi infra tekst uz Äl. 33.). Osnovna posljedica prestanka postojanja samostalnog kaznenog djela nasilniÄkog ponašanja u obitelji je institucionalno banaliziranje nasilnih obiteljskih situacija koje ostavljaju neizbrisive posljedice na žrtvu i druge Älanove obitelji koji su Äesto izravno ili neizravno izloženi nasilju. Nužno je ponovno uspostaviti kazneno djelo nasilniÄkog ponašanja u obitelji s preciznijim odreÄ‘enjem kaznenog djela. Hrvatski zakoni vežu pojam obitelji i bliskih osoba ili uz brak, izvanbraÄnu zajednicu, srodstvo, tazbinu, donosno zajedniÄko kućanstvo. Dakle ni u jednom od zakona nije pokriven odnos izmeÄ‘u partnera koji nisu imali zajedniÄko prebivalište ili njihov zajedniÄki život ne ispunjava zahtjeve za postojanje izvanbraÄne zajednice (odnos mladić – djevojka, ljubavnici i sl.). Stoga u oba zakona pojmom obitelji odnosno bliskih osoba treba obuhvatiti i osobe (žrtve partnerskog nasilja) koje nikada nisu živjele sa svojim zlostavljaÄima, ali su ili su bile s njima u intimnoj vezi. Odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Kaznenog zakona ne definiraju pojam obitelji odnosno bliskih osoba sukladno Äl. 3.b. Konvencije. Prema Konvenciji pojam obitelji obuhvaća obitelj ili kućanstvo ili izmeÄ‘u bivših ili sadašnjih braÄnih drugova ili partnera, neovisno o tome imaju li poÄinitelj/poÄiniteljica i žrtva ili su imali isto prebivalište. Hrvatski zakoni vežu pojam obitelji i bliskih osoba ili uz brak, izvanbraÄnu zajednicu, srodstvo, tazbinu, donosno zajedniÄko kućanstvo. Dakle ni u jednom od ova dva zakona nije pokriven odnos izmeÄ‘u partnera koji nisu imali zajedniÄko prebivalište ili njihov zajedniÄki život ne ispunjava zahtjeve za postojanje izvanbraÄne zajednice (odnos mladić – djevojka, ljubavnici i sl.). Stoga u oba zakona pojmom obitelji odnosno bliskih osoba treba obuhvatiti i osobe (žrtve partnerskog nasilja) koje nikada nisu živjele sa svojim zlostavljaÄima, ali jesu ili su bile s njima u intimnoj vezi. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ÄŒlanak 3. (1) U smislu ovoga Zakona obitelj Äine: – žena i muškarac u braku, njihova zajedniÄka djeca te djeca svakog od njih – žena i muškarac u izvanbraÄnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajedniÄka djeca – srodnici po krvi u ravnoj lozi bez ograniÄenja – srodnici po krvi u poboÄnoj lozi zakljuÄno s trećim stupnjem – srodnici po tazbini zakljuÄno s drugim stupnjem u braÄnoj i izvanbraÄnoj zajednici – osobe koje imaju zajedniÄku djecu – skrbnik i štićenik – udomitelj, korisnik smještaja u udomiteljskoj obitelji i Älanovi njihovih obitelji dok takav odnos traje. (2) U smislu ovoga Zakona obitelj Äine i žena i muškarac koji su živjeli zajedno u braÄnoj ili izvanbraÄnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajedniÄka djeca, ukoliko su nakon prekida braÄne ili izvanbraÄne zajednice povod sukoba bili bivši braÄni ili izvanbraÄni odnosi. Kazneni zakon ZnaÄenje izraza u ovom Zakonu (Älanovi obitelji, bliske osobe, izvanbraÄni drug, istospolni partner). ÄŒlanak 87. (8) ÄŒlanovi obitelji su braÄni ili izvanbraÄni drug ili istospolni partner, njihova zajedniÄka djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u poboÄnoj lozi zakljuÄno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zakljuÄno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik. (9) Bliske osobe su Älanovi obitelji, bivši braÄni ili izvanbraÄni drug ili istospolni partner i osobe koje žive u zajedniÄkom kućanstvu. (10) IzvanbraÄni drug je osoba koja živi u izvanbraÄnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj roÄ‘eno zajedniÄko dijete. (11) Istospolni partner je osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter. |
|
|
| c. Postoji li definicija o rodu u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o rodu, slažu li se oni meÄ‘usobno (isti, sliÄni, razliÄiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: U hrvatskom pravnom sustavu ne postoji definicija “roda“ niti nasilja na temelju roda. |
| c. Postoji li definicija o rodu u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o rodu, slažu li se oni meÄ‘usobno (isti, sliÄni, razliÄiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: U hrvatskom pravnom sustavu ne postoji definicija “roda“ niti nasilja na temelju roda. |
|
|
| d. Postoji li definicija o rodno utemeljenom nasilju u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno ukljuÄuje li definicija specifiÄna priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o rodno utemeljenom nasilju, slažu li se oni meÄ‘usobno (isti, sliÄni, razliÄiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: U hrvatskom pravnom sustavu ne postoji definicija “roda“ niti nasilja na temelju roda. |
| d. Postoji li definicija o rodno utemeljenom nasilju u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno ukljuÄuje li definicija specifiÄna priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o rodno utemeljenom nasilju, slažu li se oni meÄ‘usobno (isti, sliÄni, razliÄiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: U hrvatskom pravnom sustavu ne postoji definicija “roda“ niti nasilja na temelju roda. |
|
|
| e. Postoji li definicija o žrtvi uopćeno govoreći i/ili definicija o žrtvi nasilja prema ženama i u obitelji u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Postoje li drugi izrazi za žrtve nasilja prema ženama i/ili nasilja u obitelji koji se koriste u zakonima ili dokumentima (osoba koja je oštećena, ili svjedok)? Ako je odgovor potvrdan, navedite koji se termin/definicija koristi. |
| Odgovor: Žrtva je definirana u Zakonu o kaznenom postupku kao: ÄŒl. 202. st. 2. t. 10. Žrtva kaznenog djela je osoba koja zbog poÄinjenja kaznenog djela trpi fiziÄke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Ne postoji posebna definicija žrtve nasilja nad ženama ili obiteljskog nasilja, iako žrtvi kaznenih djela protiv spolne slobode, kaznenih djela za koja je propisana kazna viša od pet godina zatvora i žrtva dijete imaju posebna prava u kaznenom postupku (v. infra tekst uz Äl. 56. st. 1. t. d.). |
| e. Postoji li definicija o žrtvi uopćeno govoreći i/ili definicija o žrtvi nasilja prema ženama i u obitelji u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite toÄnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Postoje li drugi izrazi za žrtve nasilja prema ženama i/ili nasilja u obitelji koji se koriste u zakonima ili dokumentima (osoba koja je oštećena, ili svjedok)? Ako je odgovor potvrdan, navedite koji se termin/definicija koristi. |
| Odgovor: Žrtva je definirana u Zakonu o kaznenom postupku kao: ÄŒl. 202. st. 2. t. 10. Žrtva kaznenog djela je osoba koja zbog poÄinjenja kaznenog djela trpi fiziÄke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Ne postoji posebna definicija žrtve nasilja nad ženama ili obiteljskog nasilja, iako žrtvi kaznenih djela protiv spolne slobode, kaznenih djela za koja je propisana kazna viša od pet godina zatvora i žrtva dijete imaju posebna prava u kaznenom postupku (v. infra tekst uz Äl. 56. st. 1. t. d.). |
|
|
|
[1] (NN 125/ 2011, 144/2012) |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
