|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 22 - Specijalizirane usluge potpore |
|
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi pružile ili osigurale geografski ravnomjerno rasprostranjene trenutne, kratkoroÄne i dugoroÄne specijalizirane usluge potpore svakoj žrtvi izloženoj bilo kojem djelu nasilja obuhvaćenim podruÄjem primjene ove Konvencije. 2. Stranke će pružiti ili osigurati specijalizirane usluge potpore, koje pružaju žene, svim ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 22 Specijalizirane usluge potpore | ||
| Usporedba između država čl. 22 Specijalizirane usluge potpore | ||
| PITANJA |
| a. Pobrojte svaku od navedenih usluga koje postoje u vašoj zemlji. Molimo vas za kratku informaciju o geografskoj distribuciji svake usluge (organizirane na nivou države, regionalno, lokalno). Tko pruža te usluge: državna tijela (navesti), lokalne institucije, NVO, neko drugi (navesti)? Jesu li one besplatne? Tko prati i evaluira ove usluge i na koji naÄin? Navedite jesu li dostupne svim žrtvama nasilja nad ženama i u obitelji, objasnite. Tko financira ove usluge? Tko i na koji naÄin ih akreditira? |
| Odgovor: Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. u velikom dijelu predviÄ‘a da se mjere i aktivnosti provode i financiraju od strane lokalnih zajednica, upravo u cilju njihove pristupaÄnosti svim ženama u Republici Hrvatskoj. Primjerice, predviÄ‘a se mjera poticanja jedinica lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave na osiguravanje kontinuirane financijske potpore namijenjene radu skloništa za žrtve nasilja u obitelji. Nositelj: županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova. Sunositelji: jedinice podruÄne (regionalne) i lokalne samouprave prema usvojenim planovima, organizacije civilnog društva. |
 |
| a. Pobrojte svaku od navedenih usluga koje postoje u vašoj zemlji. Molimo vas za kratku informaciju o geografskoj distribuciji svake usluge (organizirane na nivou države, regionalno, lokalno). Tko pruža te usluge: državna tijela (navesti), lokalne institucije, NVO, neko drugi (navesti)? Jesu li one besplatne? Tko prati i evaluira ove usluge i na koji naÄin? Navedite jesu li dostupne svim žrtvama nasilja nad ženama i u obitelji, objasnite. Tko financira ove usluge? Tko i na koji naÄin ih akreditira? |
|
Odgovor: Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. u velikom dijelu predviÄ‘a da se mjere i aktivnosti provode i financiraju od strane lokalnih zajednica, upravo u cilju njihove pristupaÄnosti svim ženama u Republici Hrvatskoj. Primjerice, predviÄ‘a se mjera poticanja jedinica lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave na osiguravanje kontinuirane financijske potpore namijenjene radu skloništa za žrtve nasilja u obitelji. Nositelj: županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova. Sunositelji: jedinice podruÄne (regionalne) i lokalne samouprave prema usvojenim planovima, organizacije civilnog društva. Organizacije civilnog društva imaju kljuÄnu ulogu u provedbi hrvatskih zakona o nasilju u obitelji što je pokazalo istraživanje1 koje su provele The Advocates for Human Rights, Autonomna ženska kuća Zagreb i Bulgarian Gender Research Foundation (BGRF) 2011. godine. Kako se navodi u izvješÄ‡u, organizacije su ukljuÄene u široku lepezu aktivnosti koje se odnose na pružanje usluga pomoći žrtvama, širenje javne svijesti i edukativne kampanje te pomoć u koordinaciji rada izmeÄ‘u razliÄitih sektora ukljuÄenih u rad. Većina je usluga koje organizacije pružaju besplatna. Osim skloništa, organizacije pružaju žrtvama mnoge druge usluge poput savjetovanja, ukljuÄujući grupe samopomoći i individualnu terapiju te pomažu žrtvama u postizanju ekonomske neovisnosti tako što im pomažu pronaći zaposlenje, pružaju im kontinuiranu edukaciju te pomažu u pronalasku dugotrajnog smještaja. TakoÄ‘er, pružaju žrtvama materijalnu pomoć, poput odjeće, hrane i higijenskih potrepština, kako bi dopunile žrtvama ograniÄenu financijsku pomoć države, koja može biti teško dostupna i nedostatna. Nadalje, u izvješÄ‡u se navodi da organizacije pomažu žrtvama i njihovoj djeci u izradi individualnog sigurnosnog plana kako bi se smanjio rizik od budućih napada i ozljeda. Nadalje, neke organizacije imaju odvjetnice koje žrtvama pružaju besplatnu pravnu pomoć dok druge pomažu ženama u dobivanju besplatne državne pravne pomoći. Pravna pomoć je osobito važna jer može poboljšati ishod u kaznenim postupcima, dobivanju zaštitnih mjera, brakorazvodnom postupku i postupku dobivanja skrbništva. Osim toga pomaže im se u snalaženju u kompliciranim postupcima pred sudom i centrima za socijalnu skrb, educira ih se i informira o njihovim zakonskim pravima te ih se upućuju na odgovarajuća nadležna tijela. U navedenom izvješÄ‡u istiÄu se izazovi s kojima se organizacije susreću u radu sa žrtvama koje nisu hrvatske državljanke. Žrtve koje nemaju državljanstvo, teško pristupaju oblicima državne pomoći, kao što je besplatna pravna pomoć, subvencionirana zdravstvena usluga i financijska pomoć. TakoÄ‘er treba spomenuti da postoji znatna razlika u dostupnosti usluga koje pružaju organizacije civilnog društva. Ta je razlika posebno izražena izmeÄ‘u velikih gradova i ruralnih podruÄja gdje ima manje organizacija i rijetki su servisi za žrtve. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala geografski ravnomjerno rasprostranjena pomoć. |
 |
|
[1] Istraživanje je objavljeno u publikaciji Implementacija hrvatskog zakonodavstva vezanog uz partnersko nasilje, The Advocates for Human Rights, Autonomna ženska kuća Zagreb, Bulgarian Gender Research Foundation, Zagreb, 2012. (http://www.azkz.net/dokumenti/58aecd1b7d0b0ffc5ff321d34a3406e1.pdf) |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
