|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 16 - Preventivna intervencija i terapijski programi |
|
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere za uspostavljanje ili pružanje potpore programima usmjerenima podučavanju počinitelja/počiniteljica nasilja u obitelji usvajanju nenasilnog ponašanja u međuljudskim odnosima u cilju sprječavanja daljnjeg nasilja i promjene nasilnih obrazaca ponašanja. 2. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere za uspostavljanje ili pružanje potpore terapijskim programima usmjerenima na sprječavanje počinitelja/počiniteljica, osobito počinitelja/počiniteljica seksualnih delikata, od ponovnog počinjenja delikta. 3. U poduzimanju mjera iz stavaka 1. i 2., stranke će osigurati da sigurnost, potpora i ljudska prava žrtava budu od primarne važnosti, te da, kad je to primjereno, ovi programi budu uspostavljeni i provedeni u uskoj koordinaciji sa specijaliziranim službama pružanja potpore žrtvama. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 16 Preventivna intervencija i terapijski programi | ||
| Usporedba između država čl. 16 Preventivna intervencija i terapijski programi | ||
| PITANJA |
| a. Postoje li u vašoj zemlji programi za počinitelje nasilja prema ženama i u obitelji? Kada su počeli? Tko vodi ove programe? Je li program akreditiran, a ako jeste, navedite tko ga akreditira. Prate li se ovi programi i/ili procjenjuju i tko to radi? Navedite elemente. Tko financira ove programe? Koliko je počinitelja nasilja sudjelovalo u ovim programima? Koliko dugo programi traju? Tko su treneri (u odnosu na profesiju, traženo iskustvo, prolaze li specifične treninge kao uvjet, jesu li oni muškog ili ženskog spola)? |
| Odgovor: Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji kao nova vrsta sankcije uvedena je 2003. godine u prekršajno zakonodavstvo Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i otada se provodi. Način provedbe psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u prekršajnom postupku propisan je Pravilnikom o načinu i mjestu provođenja psihosocijalnog tretmana čiji su sastavni dio i Standardi za provođenje tretmana. Donesenim pravilnicima Ministarstvu pravosuđa stavljena je u nadležnost obveza sklapanja ugovora s osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje psihosocijalnog tretmana, stoga je ono ponudu za sklapanje ugovora kroz sufinanciranje tretmana ponudilo fizičkim osobama (ukupno 59) i pravnim osobama (ukupno 13). |
 |
| a. Postoje li u vašoj zemlji programi za počinitelje nasilja prema ženama i u obitelji? Kada su počeli? Tko vodi ove programe? Je li program akreditiran, a ako jeste, navedite tko ga akreditira. Prate li se ovi programi i/ili procjenjuju i tko to radi? Navedite elemente. Tko financira ove programe? Koliko je počinitelja nasilja sudjelovalo u ovim programima? Koliko dugo programi traju? Tko su treneri (u odnosu na profesiju, traženo iskustvo, prolaze li specifične treninge kao uvjet, jesu li oni muškog ili ženskog spola)? |
|
Odgovor: Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji kao nova vrsta sankcije uvedena je 2003. godine u prekršajno zakonodavstvo Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i otada se provodi. Način provedbe psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u prekršajnom postupku propisan je Pravilnikom o načinu i mjestu provođenja psihosocijalnog tretmana čiji su sastavni dio i Standardi za provođenje tretmana. Donesenim pravilnicima Ministarstvu pravosuđa stavljena je u nadležnost obveza sklapanja ugovora s osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje psihosocijalnog tretmana, stoga je ono ponudu za sklapanje ugovora kroz sufinanciranje tretmana ponudilo fizičkim osobama (ukupno 59) i pravnim osobama (ukupno 13). Od 1. siječnja 2013. godine, od stupanja na snagu novog Kaznenog zakona, člankom 70. propisana je kao sigurnosna mjera obvezni psihosocijalni tretman koji se može izreći počinitelju koji je počinio kazneno djelo s elementima nasilja (v. infra uz čl. 45. Konvencije). Potrebno je kontinuirano vrednovanje dugoročne učinkovitosti i uspješnosti psihosocijalnih tretmana počinitelja nasilja u obitelji. Hrvatski zatvorski sustav pokrenuo je 2005. godine probni projekt tretmana seksualnih delinkvenata, kojemu je cilj smanjenje recidivizma počinitelja spolnih delikata.7 S obzirom na to da je takvih mjera ipak premalo, u cilju prevencije nasilja i smanjenja recidivizma potrebno je osnovati interdisciplinarne timove za nastavak tretmana i praćenje u zajednici, uz mogućnost izricanja sveobuhvatnog tretmana u zatvorskom sustavu zaštitnih i sigurnosnih mjera opasnim počiniteljima. Programi tretmana trebaju biti kompatibilni, odgovarati određenim standardima, a u njihovu razvoju i provedbi ključna je edukacija stručnjaka. Potrebno je osnovati interdisciplinarne timove za nastavak tretmana seksualnih delinkvenata i praćenje u zajednici, uz mogućnost izricanja sveobuhvatnog tretmana u zatvorskom sustavu zaštitnih i sigurnosnih mjera opasnim počiniteljima. |
 |
| b. Potiče li program počinitelje da preuzmu odgovornost za svoje postupke i preispitaju svoje stavove prema ženama? Koji se teorijski/konceptualni okvir o nasilju prema ženama i u obitelji koristi u ovom programu? Prilazi li se nasilju prema ženama i u obitelji iz perspektive rodne nejednakosti i je li ona eksplicitno priznata kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije? Bavi li se program širokim opsegom posljedica po žrtve, obitelj, posebno djecu, i društvo uopće? |
| Odgovor: |
| b. Potiče li program počinitelje da preuzmu odgovornost za svoje postupke i preispitaju svoje stavove prema ženama? Koji se teorijski/konceptualni okvir o nasilju prema ženama i u obitelji koristi u ovom programu? Prilazi li se nasilju prema ženama i u obitelji iz perspektive rodne nejednakosti i je li ona eksplicitno priznata kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije? Bavi li se program širokim opsegom posljedica po žrtve, obitelj, posebno djecu, i društvo uopće? |
| Odgovor: |
|
|
| c. Surađuju li profesionalci/treneri koji kreiraju/vode program sa službama za podršku ženama, tijelima unutrašnjih poslova, pravosuđem, službama koje prate uvjetni otpust i službama za zaštitu djece kako bi se osigurala sigurnost žrtve i djece? Ako je odgovor potvrdan, objasnite način suradnje (redovne konzultacije, priprema sastanaka, ad hoc događaji, itd). Da li se koordinacija događa prije, poslije ili tijekom programa? |
| Odgovor: |
| c. Surađuju li profesionalci/treneri koji kreiraju/vode program sa službama za podršku ženama, tijelima unutrašnjih poslova, pravosuđem, službama koje prate uvjetni otpust i službama za zaštitu djece kako bi se osigurala sigurnost žrtve i djece? Ako je odgovor potvrdan, objasnite način suradnje (redovne konzultacije, priprema sastanaka, ad hoc događaji, itd). Da li se koordinacija događa prije, poslije ili tijekom programa? |
| Odgovor: |
|
|
| d. Je li učešće u programu dobrovoljno ili je na zahtjev suda ili drugog tijela? Prije nego što počinitelji počne s programom, daje li netko od nadležnih tijela ili organizacije unaprijed procjenu o sigurnosti žrtve? Ako je odgovor potvrdan, tko daje procjenu i na osnovu kojih kriterija? |
| Odgovor: |
| d. Je li učešće u programu dobrovoljno ili je na zahtjev suda ili drugog tijela? Prije nego što počinitelji počne s programom, daje li netko od nadležnih tijela ili organizacije unaprijed procjenu o sigurnosti žrtve? Ako je odgovor potvrdan, tko daje procjenu i na osnovu kojih kriterija? |
| Odgovor: |
|
|
| e. Tko prati počinitelje nakon što završe s programom? Ako ih netko prati, objasnite kako i koji su razlozi/osnove za praćenje počinitelja (sudska odluka, zakon itd.). Navedite jesu li počinitelji dužni se nekome javljati, sudjelovati u drugim tipovima programa itd.? Molim, objasnite. Kako se prikupljaju informacije o ponašanju počinitelja poslije završenog programa? Konzultira li se žrtva povodom toga? Ukoliko je odgovor potvrdan, molimo, objasnite tko stupa u kontakt sa žrtvom i kako. |
| Odgovor: |
| e. Tko prati počinitelje nakon što završe s programom? Ako ih netko prati, objasnite kako i koji su razlozi/osnove za praćenje počinitelja (sudska odluka, zakon itd.). Navedite jesu li počinitelji dužni se nekome javljati, sudjelovati u drugim tipovima programa itd.? Molim, objasnite. Kako se prikupljaju informacije o ponašanju počinitelja poslije završenog programa? Konzultira li se žrtva povodom toga? Ukoliko je odgovor potvrdan, molimo, objasnite tko stupa u kontakt sa žrtvom i kako. |
| Odgovor: |
|
|
| f. Je li program dio kazne za izvršeno djelo nasilja prema ženama i u obitelji? Je li moguće sudjelovati u programu prije presude (tokom istrage ili suđenja, na primer)? Mogu li se potencijalni počinitelji uključiti u program prije izricanja presude? |
| Odgovor: |
| f. Je li program dio kazne za izvršeno djelo nasilja prema ženama i u obitelji? Je li moguće sudjelovati u programu prije presude (tokom istrage ili suđenja, na primer)? Mogu li se potencijalni počinitelji uključiti u program prije izricanja presude? |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
