![]() |
CG |
2015 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 9 - Udruženja graÄ‘ana i civilno druÅ¡tvo |
ÄŒlanice će prepoznati, podsticati i podržavati, na svim nivoima, rad nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva u borbi protiv nasilja nad ženama i uspostaviti djelotvornu saradnju sa ovim organizacijama. |
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
Poređenje između država čl. 9 Udruženja graÄ‘ana i civilno druÅ¡tvo |
PITANJA |
a. Da li postoji zakon koji reguliše rad nevladinih organizacija ili civilnog društva? Kakav je status NVO? Da li postoje zakoni ili podzakonski akti koji regulišu rad NVO na sprijeÄavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i u porodici? Da li su NVO priznate u okviru državnog, regionalnog ili lokalnog zakonodavnog okvira kao aktivni pružaoci usluga, nosioci javnih kampanja, ili drugih vrsta aktivnih subjekata u ovoj oblasti (na primer, imaju ulogu monitoringa ili izvještavanja itd.)? Navedite zakone i uloge vezane za NVO. |
Odgovor: NaÄin osnivanja, upisa i brisanja iz registra, status, organi, finansiranje i druga pitanja od znaÄaja za rad i djelovanje nevladinih organizacija je ureÄ‘eno Zakonom o nevladinim organizacijama. U smislu ovog Zakona, udruženje je dobrovoljna neprofitna organizacija sa Älanstvom, koju osnivaju domaća i/ili strana fiziÄka i/ili pravna lica, radi ostvarivanja odreÄ‘enih zajedniÄkih ili opštih ciljeva i interesa. Nevladina organizacija stiÄe svojstvo pravnog lica danom upisa u registar. |
a. Da li postoji zakon koji reguliše rad nevladinih organizacija ili civilnog društva? Kakav je status NVO? Da li postoje zakoni ili podzakonski akti koji regulišu rad NVO na sprijeÄavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i u porodici? Da li su NVO priznate u okviru državnog, regionalnog ili lokalnog zakonodavnog okvira kao aktivni pružaoci usluga, nosioci javnih kampanja, ili drugih vrsta aktivnih subjekata u ovoj oblasti (na primer, imaju ulogu monitoringa ili izvještavanja itd.)? Navedite zakone i uloge vezane za NVO. |
Odgovor: NaÄin osnivanja, upisa i brisanja iz registra, status, organi, finansiranje i druga pitanja od znaÄaja za rad i djelovanje nevladinih organizacija je ureÄ‘eno Zakonom o nevladinim organizacijama. U smislu ovog Zakona, udruženje je dobrovoljna neprofitna organizacija sa Älanstvom, koju osnivaju domaća i/ili strana fiziÄka i/ili pravna lica, radi ostvarivanja odreÄ‘enih zajedniÄkih ili opštih ciljeva i interesa. Nevladina organizacija stiÄe svojstvo pravnog lica danom upisa u registar. Ne postoji poseban zakon ili podzakonski akt koji propisuje rad nevladinih organizacija u vezi sa sprjeÄavanjem i suzbijanjem nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Ipak, nevladine organizacije su prepoznate kao kljuÄni partner u prevenciji i zaštiti od nasilja, što se potvrÄ‘uje Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici. Naime, pomenuti Zakon dozvoljava pružanje zaštite i od strane nevladinih udruženja. TakoÄ‘e, predstavnici nevladinih organizacija koje se bave zaštitom od nasilja mogu biti angažovani kao dio multidisciplinarnog tima Centra za socijalni rad i kao povjerljiva lica koja prate žrtve nasilja kroz sve postupke koje su u vezi sa zaštitom. Dodatno, Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici predviÄ‘a ravnopravno uÄešÄ‡e nevladinih organizacija u ostvarivanju prava na život bez nasilja, prepoznajući NVO kao znaÄajan resurs i sa kojima institucije treba da razvijaju partnerstvo. U tom smislu, Protokol predviÄ‘a saradnju policije i centra za socijalni rad sa nevladinim organizacijama, ali je praksa , kada je ta saradnja u pitanju, neujednaÄena i razlikuje se od opštine do opštine. Osim toga, NVO sektoru je priznata uloga i u zakonodavnoj oblasti. Naime, odredbama Uredbe o naÄinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija1 se propisuje da organi državne uprave, prilikom izrade i donošenja akata iz godišnjeg programa rada (strategija i analiza stanja u odreÄ‘enoj oblasti, nacrta i predloga zakona, drugih propisa i podzakonskih akata kojima se ureÄ‘uje naÄin ostvarivanja sloboda i prava graÄ‘ana), obezbjeÄ‘uju konsultovanje sa nevladinim organizacijama održavanjem sastanaka (seminari, okrugli stolovi, radionice i dr.) i pisanom i elektronskom komunikacijom (dostavljanje predloga, sugestija, komentara i dr.). Dalje, Zakon o rodnoj ravnopravnosti predviÄ‘a uspostavljanje saradnje izmeÄ‘u Ministarstva za zaštitu ljudskih i manjinskih prava i nevladine organizacije. Shodno navedenom, predviÄ‘ena je participacija predstavnika/ce nevladinog sektora u Komisiji za praćenje sprovoÄ‘enja Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti 2013-2017. Zakon o zabrani diskriminacije daje organizacijama mogućnost za podnošenje pritužbe Zaštitniku/ci i/ili pokretanje sudskog postupka u ime diskriminisanog lica ili grupe lica, uz njihov pristanak. Prepoznata je i uloga NVO sektora u radu Komisije za praćenje, procjene i sprovoÄ‘enja aktivnosti predviÄ‘enih Strategijom zaštite od nasilja u porodici koju je formiralo Ministarstvo rada i socijalnog staranja. MeÄ‘utim ,ova uloga je do sada bila samo formalna, jer se Komisija nije aktivno bavila aktivnostima zbog kojih je osnovana i sastajala se svega jednom godišnje. Još uvijek nedostaje izvještaj Komisije za 2014. godinu. Strategijom zaštite od nasilja u porodici nevladin sektor je oznaÄen i kao jedan od nosilaca aktivnosti koje su usmjerene na unaprjeÄ‘enje sistema zaštite od nasilja u porodici, kao što su izrada predloga izmjena i dopuna propisa koji se tiÄu oblasti zaštite od nasilja u porodici i praćenje sprovoÄ‘enja zakona kroz obavezne godišnje izvještaje prema standardizovanim obrascima. |
b. U principu, da li je NVO zajednica aktivna u ovoj oblasti? Možete li da navedete broj organizacija koje se bave pitanjima nasilja prema ženama i u porodici, vrstu djelatnosti (pružaoci usluga, monitoring, fokus na istraživanju i/ili politikama itd.), broj korisnika itd.? Da li postoje državne, regionalne i lokalne mreže ovih nevladinih organizacija? Koja je njihova uloga? Da li NVO saraÄ‘uju sa državnim/drugim akterima na zaštiti, sprjeÄavanju, gonjenju, kažnjavanju, i/ili lakšoj restituciji tih žrtava? Ako postoje, navedite aspekt njihovog rada? Ako postoje koordinacija i saradnja izmeÄ‘u NVO i državnih organa, da li je institucionalizovana u okviru zakona ili politika, ili su više neformalne prirode? Navedite. |
Odgovor: U Crnoj Gori postoje zvaniÄno 53 NVO koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti a koje su registrovane kod Ministarstva unutrašnjih poslova.2 Suštinski je tek 20-tak 3 ŽNVO 4 aktivno, a od toga njih 10-tak obezbjeÄ‘uje servise podrške ženama i djeci žrtvama nasilja. ŽNVO su se formirale devedesetih godina pod uticajem regionalnih organizacija i to najprije SOS telefoni za žene i djecu žrtve nasilja.5 |
b. U principu, da li je NVO zajednica aktivna u ovoj oblasti? Možete li da navedete broj organizacija koje se bave pitanjima nasilja prema ženama i u porodici, vrstu djelatnosti (pružaoci usluga, monitoring, fokus na istraživanju i/ili politikama itd.), broj korisnika itd.? Da li postoje državne, regionalne i lokalne mreže ovih nevladinih organizacija? Koja je njihova uloga? Da li NVO saraÄ‘uju sa državnim/drugim akterima na zaštiti, sprjeÄavanju, gonjenju, kažnjavanju, i/ili lakšoj restituciji tih žrtava? Ako postoje, navedite aspekt njihovog rada? Ako postoje koordinacija i saradnja izmeÄ‘u NVO i državnih organa, da li je institucionalizovana u okviru zakona ili politika, ili su više neformalne prirode? Navedite. |
Odgovor: U Crnoj Gori postoje zvaniÄno 53 NVO koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti a koje su registrovane kod Ministarstva unutrašnjih poslova.2 Suštinski je tek 20-tak 3 ŽNVO 4 aktivno, a od toga njih 10-tak obezbjeÄ‘uje servise podrške ženama i djeci žrtvama nasilja. ŽNVO su se formirale devedesetih godina pod uticajem regionalnih organizacija i to najprije SOS telefoni za žene i djecu žrtve nasilja.5 Ove NVO pokušavaju da naprave pritisak na javnost kako bi se prihvatili standardi demokratskih društava. Postoji realna opasnost da njihov uticaj, zbog negativne društvene i politiÄke klime umjesto, da jaÄa, bude slabiji, jer nemaju održiv sistem finansiranja. Opstanak im zavisi od sposobnosti da se nametnu na konkursima meÄ‘unarodnih donatora koji podržavaju razvoj ljudskih prava generalno što za posledicu ima regresiju u broju aktivnih žena i ženskih grupa u poslednjih 15 godina. ŽNVO koje se bave zaštitom žena od nasilja i zaštitom od porodiÄnog nasilja pružaju besplatnu emocionalnu podršku, pravnu pomoć, zastupanje pred sudom, psihološku pomoć, pratnju povjerljivog lica, posredovanje u institucijama sistema, smještaj u skloništa, transport iz skloništa u sluÄaju ugrožene bezbjednosti žrtve. Trenutno u Crnoj Gori postoje tri skloništa koja vode ženske nevladine organizacije (ŽNVO) : SOS telefon Nikšić, Sigurna ženska kuća Podgorica i Otvoreni Centar Bona fide Pljevlja. Besplatnu pravnu pomoć pruža mali broj organizacija, a zastupanje pred sudom trenutno obezbjeÄ‘uje samo NVO Centar za ženska prava iz Podgorice koji pruža usluge i klijentkinjama drugih ženskih nevladinih organizacija. Nažalost, ovaj servis je gotovo nedostupan u manjim opštinama na sjeveru Crne Gore i u ruralnim oblastima gdje nema specijalizovanih servisa podrške. Ženske NVO takoÄ‘e realiziju programe iz oblasti: javnog zastupanja, reproduktivnog zdravlja, osnaživanja samohranih majki, socio-ekonomskog osnaživanja žena pripadnica vulnerabilnih grupa, edukacije namijenjene predstavnicima institucija sistema, pokreću inicijative za izmjenu zakona, sprovode istraživanja, monitoring zakona u oblasti zaštite od porodiÄnog nasilja, a bave se izdavaÄkom djelatnošÄ‡u. Formalno je uspostavljena samo ženska RAE mreža PRVA koja se bavi unapreÄ‘enjem položaja Romkinja i Egipćanki, ostale mreže su neformalnog tipa i okupljene su oko odreÄ‘enih incijativa i srodnih polja rada. Vlada Crne Gore je 2009. godine donijela Strategiju saradnje Vlade Crne Gore i NVO. ŽNVO uglavnom djeluju u lokalnim okvirima pa se saradnja ostvaruje sa CSR, policijom, sudovima, domovima zdravlja. NajÄešÄ‡i oblici saradnje ŽNVO i institucija su u urgentnim situacijama nasilja ili kroz uÄešÄ‡e na treninzima i seminarima. SOS telefoni imaju formalizovanu saradnju sa lokalnim institucijama u Nikšiću, Podgorici, Beranama, Bijelom Polju i Ulcinju kroz potpisane Memorandume o razumijevanju i saradnji, a saradnja ŽNVO koje vode SOS telefone saOdjeljenjem za rodnu ravnopravnost koje djeluje pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava je formalizovana potpisivanjem Memoranduma o saradnji. Dio ŽNVO koje se bave zaštitom žena od nasilja (Crnogorski ženski lobi, Sigurna ženska kuća, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić) takoÄ‘e imaju formalizovanu saradnju sa Kancelarijom za borbu protiv trgovine ljudima kroz potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji. Kao što je već gore pomenuto, saradnja NVO sa institucijama je definisana kroz Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, prevashodno kroz Älanove koji se odnose na multidisciplinarni pristup i rad povjerljivih lica. NVO koje pružaju zaštitu žrtvama nasilja su Älanovi lokalnih multidisciplinarnih timova pri centrima za socijalni rad. Uloga predstavnica NVO u ovim timovima, a samim tim i uticaj su ograniÄena Äinjenicom da su u ogromnoj manjini tj. jedinke koje preglasaju predstavnici/ce institucija. |
[1] Službeni list CG, br. 7/2012. [2] Registar NVO koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti preuzet sa: http://www.dokumenta.me/nvo/ [3] Stanje ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori, Anima-Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor, 2009. https://rtcg.files.wordpress.com/2010/11/stanje-zenskih-prava-u-crnoj-gori.pdf [4] ŽNVO – ženske nevladine organizacije [5] Prvi SOS telefon za žene i djecu žrtve porodiÄnog nasilja osnovan je1996.godine. |