![]() |
CG |
2014 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje |
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da sljedeći vidovi namjernog ponašanja budu inkriminisani a. vaginalna, analna ili oralna penetracija seksualne prirode na tijelu drugog lica bez pristanka, korišćenjem bilo kog dijela tijela odnosno predmeta; b. druge seksualne radnje sa licem bez pristanka; c. navođenje drugog lica na pokušaj seksualnih radnji sa trećim licem bez pristanka. 2. Pristanak mora da bude dobrovoljan ishod slobodne volje lica prema procjeni u kontekstu datih okolnosti. 3. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da se odredbe iz stava 1 takođe primjenjuju na djela počinjena nad bivšim ili sadašnjim supružnicima odnosno partnerima u skladu sa međunarodnim pravom. |
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
Poređenje između država čl. 36 Seksualno nasilje, uključujući silovanje |
PITANJA |
a. Da li je seksualno nasilje kao što je definisano u članu 36 Konvencije priznato kao krivično djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo vas da date komentar ako postoje neke razlike. |
Odgovor: Krivično djelo silovanje1 čini onaj ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjednačen čin upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili drugog lica, za šta je zaprijećena kazna zatvora od dvije do deset godina (stav 1). Ako je djelo iz stava 1 učinjeno prijetnjom da će se za to ili njemu blisko lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili pretnjom drugim teškim zlom, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina (stav 2). Ako je usljed djela iz stavova 1 i 2 nastupila teška tjelesna povreda, ili ako je djelo izvršeno od strane više lica, ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili prema maloljetniku, ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. Ako je usljed dela iz stavova 1 i 2 nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno ili je djelo učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom od najmanje deset godina. |
a. Da li je seksualno nasilje kao što je definisano u članu 36 Konvencije priznato kao krivično djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo vas da date komentar ako postoje neke razlike. |
Odgovor: Krivično djelo silovanje1 čini onaj ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjednačen čin upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili drugog lica, za šta je zaprijećena kazna zatvora od dvije do deset godina (stav 1). Ako je djelo iz stava 1 učinjeno prijetnjom da će se za to ili njemu blisko lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili pretnjom drugim teškim zlom, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina (stav 2). Ako je usljed djela iz stavova 1 i 2 nastupila teška tjelesna povreda, ili ako je djelo izvršeno od strane više lica, ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili prema maloljetniku, ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. Ako je usljed dela iz stavova 1 i 2 nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno ili je djelo učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom od najmanje deset godina. Krivično djelo obljuba nad nemoćnim licem2 čini onaj ko nad drugim izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin iskoristivši zaostali duševni razvoj, drugu duševnu poremećenost, nemoć ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg ono nije sposobno za otpor, za šta je zaprijećena kazna zatvora od dvije do deset godina (stav 1). Ako je usljed djela iz stava 1 nastupila teška tjelesna povreda nemoćnog lica ili ako je djelo izvršeno od strane više lica, ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili je učinjeno prema maloljetniku, ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina (stav 2). Ako je usljed dela iz st. 1 i 2 nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno ili ako je djelo učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina. Krivično djelo obljuba sa djetetom čini onaj ko izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa djetetom, za šta je zaprijećena kazna zatvora od tri do dvanaest godina (stav 1). Ako je usljed djela iz stava 1 ovog člana nastupila teška tjelesna povreda djeteta prema kojem je djelo izvršeno ili je djelo izvršeno od strane više lica ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (stav 2) Ako je usljed djela iz stavova 1 i 2 ovog člana nastupila smrt djeteta, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina. Učinilac se neće kazniti za djelo iz stava 1 ako između njega i djeteta ne postoji značajnija razlika u njihovoj duševnoj i tjelesnoj zrelosti. Krivično djelo obljuba zloupotrebom položaj3 čini: - onaj ko zloupotrebom svog položaja navede na obljubu ili sa njom izjednačen čin lice koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili zavisnosti, za šta je zaprijećena kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine (stav 1). - Nastavnik, vaspitač, staralac, usvojilac, roditelj, očuh, maćeha ili drugo lice koje zloupotrebom svog položaja ili ovlašćenja izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa maloljetnikom koji mu je povjeren radi učenja, vaspitavanja, staranja ili njege, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina. (stav 2) Ako je djelo iz stava 2 učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina (stav 3). Ako je djelo iz stavova 1 do 3 imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1 zatvorom od šest mjeseci do pet godina, za djelo iz stava 2 zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3 zatvorom od tri do petnaest godina. Ako je usljed djela iz stave 3 nastupila smrt djeteta, učinilac će se kazniti zatvorom u trajanju od najmanje deset godina. Krivično djelo nedozvoljene polne radnje4 čini onaj ko: - prema drugom licu upotrebom sile ili prijetnje da će neposredno napasti na život ili tijelo, odnosno prijetnjom da će se za to ili drugo lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili prijetnjom drugim teškim zlom ili - prema nemoćnom licu - prema maloljetnom licu koje nije navršilo 14 godina, - prema licu koje se prema izvršiocu nalazi u odnosu kakave podređenosti ili zavisnosti, - prema maloljetnom licu koje je izvršiocu djela povjereno radi čuvanja, vaspitanja, učenja ili njege - izvrši neku drugu polnu radnju. Zaprijećena kazna je novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine. Ako je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda lica prema kojem je djelo izvršeno ili ako je djelo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina, dok ako je nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. Iz zakonske definicije krivičnog djela silovanje i nedozvoljene polne radnje proizilazi da je elemenat bića krivičnog djela sila ili kvalifikovana prijetnja, što posljedično podrazumijeva pružanje fizičkog otpora od strane pasivnog subjekta. Ovakvo uslovljavanje postojanja krivičnog djela fizičkim otporom nije u skladu sa čl. 36 Konvencije.5 Stoga, mišljenja smo da je odredbe Krivičnog zakonika potrebno revidirati tako da sankcionišu obljubu i sa njom izjednačen čin, kao i izvršenje neke druge polne radnje bez pristanka žrtve, i u odsustvu fizičkog otpora od strane žrtve. Takođe, Krivični zakonik ne uređuje više krivično djelo silovanje počinjeno u braku. Potrebno je uvesti izmjene zakona kako bi se okolnost silovanja u porodičnom okruženju, uključujući i silovanje u braku tretiralo kroz kvalikovani oblik silovanja koji će se goniti po službenoj dužnosti. |
b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o učiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
Odgovor: U 2013. godini registrovano je 25 krivičnih djela protiv polne slobode: 4 silovanja, 4 silovanja u pokušaju, 9 nedozvoljene polne radnje, 4 obljuba nad djetetom i po jedno prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječije pornografije, podvođenje i omogućavanja vršenja polnog odnosa, silovanje u pomaganju i posredovanje u vršenju prostitucije.6 |
b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o učiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
Odgovor: U 2013. godini registrovano je 25 krivičnih djela protiv polne slobode: 4 silovanja, 4 silovanja u pokušaju, 9 nedozvoljene polne radnje, 4 obljuba nad djetetom i po jedno prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječije pornografije, podvođenje i omogućavanja vršenja polnog odnosa, silovanje u pomaganju i posredovanje u vršenju prostitucije.6 U toku 2014. godine registrovano je 31 krivično djelo protiv polne slobode: 11 nedozvoljene polne radnje, 9 posredovanje u vršenju prostitucije, 5 silovanja, 3 obljube nad djetetom i po 1 krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja, posredovanje u vršenju prostitucije u produženom trajanju i prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječije pornografije. Nepoznati izvršioci počinili su 8 krivičnih djela koja su i rasvijetljena. Ne postoje raspoloživi podaci o najčešćim kaznama, ni učiniocima i žrtvama ovih krivičnih djela. |
c. Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? Da li činjenica da je žrtva supružnik ili partner (uključujući i bivšeg) povlači razliku u vezi sa tužbom ili u bilo kojoj drugoj fazi postupka? |
Odgovor: Gonjenje za sva gore pobrojana krivična djela se preduzima po službenoj dužnosti, bez obzira na odnos između počinioca i žrtve. |
c. Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? Da li činjenica da je žrtva supružnik ili partner (uključujući i bivšeg) povlači razliku u vezi sa tužbom ili u bilo kojoj drugoj fazi postupka? |
Odgovor: Gonjenje za sva gore pobrojana krivična djela se preduzima po službenoj dužnosti, bez obzira na odnos između počinioca i žrtve. |
[1] Čl. 204 Krivičnog zakonika. [2] Čl. 205 Krivičnog zakonika. [3] Čl. 207 Krivičnog zakonika. [4] Čl. 208 Krivičnog zakonika. [5] Evropski sud za ljudska prava u svojoj presudi M.C. protiv Bugarske naveo je sljedeće: Država je dužna da obezbijedi preduzimanje odgovarajućih i djelotvornih mjera za prevazilaženje svih oblika nasilja zasnovanih na polu i rodu, bilo da je to javni ili privatni čin, kao i da mjerama protiv zlostavljanja, seksualnog napada i drugog nasilja pruži adekvatnu i djelotvornu zaštitu svih žena poštujući njihov integritet i dostojanstvo, uz poštovanje seksualne autonomije svakog lica, s tim što se, prema standardima u ovoj oblasti, obaveze države prema članovima 3 i 8 Konvencije moraju posmatrati kao zahtjevi za kažnjavanjem i djelotvornim gonjenjem svakog čina izvršenog bez saglasnosti žrtve, uključujući i slučajeve kada žrtva nije pružala fizički otpor. [6] Podaci preuzeti iz Izvještaja o sprovođenju Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori (PAPRR 2013 – 2017) za 2013., Ministarstvo za ljudska I manjinska prava, mart 2014. |