|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 3 - Definicije |
|
U svrhu ove Konvencije: a) „nasilje nad ženama“ označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do ili mogu da dovedu do: fizičke, seksualne, psihičke, odnosno ekonomskepovrede ili patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili arbitrarno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu; b) „nasilje u porodici“ označava svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dolazi u okviru porodice ili domaćinstva, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, nezavisno od toga da li učinilac djeli ili je djelio isto domaćinstvo sa žrtvom; c) „rod“ označava društveno određene uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute, koje dato društvo smatra prikladnim za žene i muškarce; d) „rodno zasnovano nasilje nad ženama“ označava nasilje, koje je usmjereno protiv žene zato što je žena, odnosno ono koje nesrazmjerno utiče na žene; e) „žrtva“ označava svako fizičko lice koje je izloženo ponašanju opisanom pod tač. a) i b); f) pojam „žena“ uključuje i djevojke ispod 18 godina života. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 3 Definicije | ||
| PITANJA |
| a. Da li postoji definicija o nasilju nad ženama u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor i uporedite sa Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje sa definicijom Konvencije; posebno da li definicija uključuje specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvata definiciju o nasilju prema ženama, da li se oni međusobno slažu (isti, slični, različiti)? Molimo vas da komentarišete bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: Crna Gora na nacionalnom nivou raspolaže sa nekoliko propisa sa rodno neutralnim konceptom zaštite ljudskih prava u kontekstu nasilja. Prije svega, Zakon o rodnoj ravnopravnosti1 definiše, između ostalog, rodno zasnovano nasilje kao djelo kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, mentalna, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelom koja ozbiljno sputava lice da uživa u svojim pravima i slobodama u javnom ili privatnom životu, uključujući porodično nasilje, incest, silovanje i trgovinu ljudima. Zakon ne sadrži definiciju i ne upućuje izričito na nasilje nad ženama. Takođe, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici2, kao zakon u domenu prekršajnopravne zaštite od nasilja, ne pravi referencu na nasilje nad ženama, već pruža generalnu definiciju pojma nasilja u porodici, koja je data u nastavku, u okviru odgovora na sljedeće pitanje. Isto važi i za Krivični zakonik3. |
 |
| a. Da li postoji definicija o nasilju nad ženama u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor i uporedite sa Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje sa definicijom Konvencije; posebno da li definicija uključuje specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvata definiciju o nasilju prema ženama, da li se oni međusobno slažu (isti, slični, različiti)? Molimo vas da komentarišete bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: Crna Gora na nacionalnom nivou raspolaže sa nekoliko propisa sa rodno neutralnim konceptom zaštite ljudskih prava u kontekstu nasilja. Prije svega, Zakon o rodnoj ravnopravnosti1 definiše, između ostalog, rodno zasnovano nasilje kao djelo kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, mentalna, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelom koja ozbiljno sputava lice da uživa u svojim pravima i slobodama u javnom ili privatnom životu, uključujući porodično nasilje, incest, silovanje i trgovinu ljudima. Zakon ne sadrži definiciju i ne upućuje izričito na nasilje nad ženama. Takođe, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici2, kao zakon u domenu prekršajnopravne zaštite od nasilja, ne pravi referencu na nasilje nad ženama, već pruža generalnu definiciju pojma nasilja u porodici, koja je data u nastavku, u okviru odgovora na sljedeće pitanje. Isto važi i za Krivični zakonik3. Strategija zaštite od nasilja u porodici 2011-20154, kao ni Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici5, ne sadrže autentičnu definiciju nasilja nad ženama, već se pozivaju na važeću zakonsku regulativu, koja sadrži rodno neutralne definicije nasilja. Izuzetno, Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti za period 2013-2017. godine6 definiše nasilje nad ženama kao svaki akt rodno zasnovanog nasilja, koji rezultira ili može da ima za posljedicu fizičku, psihičku ili seksualnu povredu ili patnju žene, uključujući prijetnje takvim radnjama, ograničenje ili proizvoljno lišenje slobode, bez obzira da li se dešava u sferi javnog ili privatnog života. Ovakva definicija korespondira definiciji iz Konvencije, osim u dijelu ekonomskog nasilja. Na lokalnom nivou, mnogi akcioni planovi za postizanje rodne ravnopravnosti preuzimaju upravo definiciju pojma nasilja nad ženama iz Konvencije. Na osnovu izloženog, izvodi se zaključak da zakonski okvir ne sadrži adekvatnu definiciju nasilja nad ženama. |
 |
| b. Da li postoji definicija o nasilju u porodici u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite sa Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje sa definicijom Konvencije; posebno da li definicija uključuje specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvata definiciju o nasilju u porodici, da li se oni međusobno slažu (isti, slični, različiti)? Molimo vas da komentarišete bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: Crna Gora reguliše nasilje u porodici kroz nekoliko propisa. Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, nasilje predstavlja činjenje ili nečinjenje člana porodice kojim se ugrožava fizički, psihički, seksualni ili ekonomski integritet, mentalno zdravlje i spokojstvo drugog člana porodice, bez obzira na mjesto gdje je učinjeno. |
|
| b. Da li postoji definicija o nasilju u porodici u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite sa Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje sa definicijom Konvencije; posebno da li definicija uključuje specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvata definiciju o nasilju u porodici, da li se oni međusobno slažu (isti, slični, različiti)? Molimo vas da komentarišete bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: Crna Gora reguliše nasilje u porodici kroz nekoliko propisa. Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, nasilje predstavlja činjenje ili nečinjenje člana porodice kojim se ugrožava fizički, psihički, seksualni ili ekonomski integritet, mentalno zdravlje i spokojstvo drugog člana porodice, bez obzira na mjesto gdje je učinjeno. U nastavku Zakona, u čl. 8 , razrađuju se radnje nasilja u porodici kao: 1. upotreba fizičke sile, bez obzira da li je nastupila tjelesna povreda drugog člana porodice; 2. prijetnja napadom ili izazivanje opasnosti koja može prouzrokavati osjećaj lične nesigurnosti ili psihički bol drugog člana porodice; 3. verbalni napad, psovanje, nazivanje pogrdnim imenom i na drugi način vrijeđanje drugog člana porodice; 4. ograničavanje drugom članu porodice slobodu komuniciranja sa trećim licima; 5. iscrpljiivanje radom, uskraćivanje sna i druge vrste odmora, prijetnja izbacivanjem iz stana i oduzimanjem djece; 6. seksualno uznemiravanje drugog člana porodice; 7. uhođenje i na drugi način grubo uznemiravanje drugog člana porodice; 8. oštećenje ili uništavanje zajedničke imovine ili imovine drugog člana porodice ili pokušaj da to učini;v 9. uskraćivanje osnovnih sredstava za egzistenciju drugom članu porodice; 10. ugrožavanje drskim ponašanjem porodičnog mira člana porodice sa kojim ne živi u porodičnoj zajednici. Ugrožavanjem fizičkog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog integriteta, mentalnog zdravlja i spokojstva drugog člana porodice smatra se i ako član porodice ne vodi dovoljno brigu o: 1. ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj zaštiti ili redovnom pohađanju škole ili ne sprječava dijete u štetnom druženju, skitnji, prosjačenju ili krađi ili na drugi način u većoj mjeri zanemaruje podizanje i vaspitanje djeteta; 2. ishrani, higijeni, odijevanju ili medicinskoj zaštiti drugog člana porodice o kome je dužan da se stara, a kome je potrebna posebna pomoć zbog bolesti, invaliditeta, starosti ili drugih ličnih svojstava zbog kojih nije sposoban da se stara o sebi. Krug zaštićenih lica široko je postavljen, uključujući, inter ales, i lica koja dijele isto domaćinstvo bez obzira na srodstvo. Zakonom nijesu obuhvaćena lica koja su bila ili su još uvijek u emotivnoj ili seksualnoj vezi bez obzira na to da li su živjela u istom domaćinstvu, kao ni bivši tazbinski srodnici Praksa pokazuje da je neophodno obezbijediti zaštitu od ovakve vrste nasilja i onim licima koja nijesu vanbračni supružnici i ne žive u zajedničkom domaćinstvu, pa je potrebno dopuniti Zakon u ovom dijelu. Proširivanje kruga zaštićenih lica na predloženi način preporuka je i Ujedinjenih nacija.9 Krivični zakonik10 kao osnovni oblik nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici definiše svako narušavanje tjelesnog i duševnog integriteta člana porodice ili porodične zajednice upotrebom grubog nasilja. Samim tim, definicija nasilja obuhvata isključivo fizičko nasilje, ali ne i psihičko, ekonomsko ili seksualno nasilje. Članom porodice, prema značenju izraza iz ovog zakona, smatraju se i bivši bračni drugovi, krvni srodnici i srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim stepenom, srodnici iz nepotpunog usvojenja, tazbinski srodnici zaključno sa drugim stepenom, lica koja žive u istom porodičnom domaćinstvu i lica koja imaju zajedničko dijete ili je dijete na putu da bude rođeno, iako nikad nijesu živjela u istom porodičnom domaćinstvu.11 Zaključuje se da je krug članova porodice uže postavljen u odnosu na zadati standard iz Konvencije, pa je i ovdje potrebno primijeniti prethodnu preporuku. Razlog za zabrinutost je djelimično preklapanje odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa odredbama Krivičnog zakonika. U tom smislu, javlja se problem odgovarajuće kvalifikacije djela nasilja u porodici, odnosno donošenja pravilne odluke o tome da li djela nasilja u porodici treba procesuirati kao prekršaje u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici ili kao krivična djela u skladu sa Krivičnim zakonikom. Monitoring krivičnih postupaka u oblasti nasilja nad ženama koji je Centar za ženska prava sproveo u saradnji sa Sigurnom ženskom kućom i SOS Telefonom Nikšić u toku 2013/2014. godine pokazao je da ne postoji ujednačena praksa kada je u pitanju kvalifikacija djela, već da odluka u velikoj mjeri zavisi od senzibiliteta i obučenosti nadležnog policijskog službenika i tužioca. Monitoring je pokazao da su tužioci djela nasilja u porodici često kvalifikovali kao lakše djelo nego što su to nalagale činjenice u datom slučaju. Primijećeno je da se rijetko cijeni kontinuitet i posljedice nasilja, kao i sticaj sa drugim djelima poput zanemarivanja i zlostavljanja djece.Tako nijedan od praćenih slučajeva nije sadržavao optužbe za nasilje prema djeci, iako su neki od njih obuhvatali fizičko nasilje, teške oblike verbalnog i emotivnog zlostavljanja, uskraćivanje sna, uskraćivanje sredstava za život, a u jednom slučaju i sumnju na seksualno zlostavljanje. Propust da se prilikom pravne ocjene uvaže i ove činjenice, rezultirao je blažom kvalifikacijom djela kao prekršaj , a time i blažom sankcijom. Na taj način narušena je i pravna sigurnost jer je nemoguće predvidjeti posljedice djela na osnovu odredbi zakona.Potrebno je dopuniti crnogorski pravni okvir kako bi se jasno razgraničilo kada će se nasilje u porodici tretirati kao prekršaj, a kada kao krivično djelo. Potrebno je definiciju nasilja u porodici i krug članova porodice u Krivičnom zakoniku usaglasiti sa standardom koji propisuje Istanbulska konvencija. Tačnije, potrebno je izmijeniti Krivični zakonik tako da svako fizičko, psihičko i seksualno nasilje među članovima porodice potpada pod krivično djelo nasilje u porodici, pod uslovom da takvo nasilje nije obuhvaćeno drugim krivičnim djelima koja obuhvataju porodične odnose između žrtve i učinioca kao otežavajuću okolnost, dok bi prekršajnu odgovornost povlačili preostali oblici nasilja kao što su ekonomsko nasilje, ograničavanje drugom članu porodice slobodu komuniciranja sa trećim licima, iscrpljivanje radom, prijetnja izbacivanjem iz stana i oduzimanjem djece i sl. |
|
|
| c. Da li postoji definicija o rodu u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite sa Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje sa definicijom Konvencije. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvata definiciju o rodu, da li se oni međusobno slažu (isti, slični, različiti)? Molimo vas da komentarišete bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: Zakon o rodnoj ravnopravnosti je jedini normativno-pravni izvor koji sadrži definiciju roda. Naime, rod je određen kao društveno uspostavljena uloga žena i muškaraca u javnom i privatnom životu koja se razvila na biološkoj razlici polova. Dakle, navedena definicija roda obuhvata prije svega uloge u sferi javnog i privatnog života određene prevashodno biološkom pripadnošću određenom polu, umjesto odrednica „ponašanja, aktivnosti i atributa“ iz čl. 3 Konvencije, koje su proizvod društvene prikladnosti. |
|
| c. Da li postoji definicija o rodu u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite sa Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje sa definicijom Konvencije. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvata definiciju o rodu, da li se oni međusobno slažu (isti, slični, različiti)? Molimo vas da komentarišete bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: Zakon o rodnoj ravnopravnosti je jedini normativno-pravni izvor koji sadrži definiciju roda. Naime, rod je određen kao društveno uspostavljena uloga žena i muškaraca u javnom i privatnom životu koja se razvila na biološkoj razlici polova. Dakle, navedena definicija roda obuhvata prije svega uloge u sferi javnog i privatnog života određene prevashodno biološkom pripadnošću određenom polu, umjesto odrednica „ponašanja, aktivnosti i atributa“ iz čl. 3 Konvencije, koje su proizvod društvene prikladnosti. Sa druge strane, Zakon o zabrani diskriminacije9 definiše pojam rodnog identiteta kao sopstveni rodni doživljaj koji ne mora zavisiti od pola koji je utvrđen i upisan prilikom rođenja. Rodni identitet tiče se svakog lica i ne podrazumijeva samo binarni koncept muškog ili ženskog. |
|
|
| d. Da li postoji definicija o rodno zasnovanom nasilju u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite sa Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje sa definicijom Konvencije; posebno da li definicija uključuje specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvata definiciju o rodno zasnovanom nasilju, da li se oni međusobno slažu (isti, slični, različiti)? Molimo vas da komentarišete bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: Zakon o rodnoj ravnopravnosti na nivou Crne Gore definiše nasilje po osnovu pola, kao djelo kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, mentalna, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelom koja ozbiljno sputava lice da uživa u svojim pravima i slobodama u javnom ili privatnom životu, uključujući porodično nasilje, incest, silovanje i trgovinu ljudima. Ukoliko se uzme da pojam „nasije po osnovu pola“ implicira rodno zasnovano nasilje, proizilazi da ovakvo poimanje rodno zasnovanog nasilja nije usklađeno sa standardom koji normira Konvencija, s obzirom na to da Zakon izričito ne navodi da rodno zasnovano nasilje “označava nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena, odnosno ono koje nesrazmjerno utiče na žene”, niti uključuje priznanje da ova vrsta nasilja predstavlja kršenje ženskih ljudskih prava. |
|
| d. Da li postoji definicija o rodno zasnovanom nasilju u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite sa Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje sa definicijom Konvencije; posebno da li definicija uključuje specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvata definiciju o rodno zasnovanom nasilju, da li se oni međusobno slažu (isti, slični, različiti)? Molimo vas da komentarišete bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: Zakon o rodnoj ravnopravnosti na nivou Crne Gore definiše nasilje po osnovu pola, kao djelo kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, mentalna, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelom koja ozbiljno sputava lice da uživa u svojim pravima i slobodama u javnom ili privatnom životu, uključujući porodično nasilje, incest, silovanje i trgovinu ljudima. Ukoliko se uzme da pojam „nasije po osnovu pola“ implicira rodno zasnovano nasilje, proizilazi da ovakvo poimanje rodno zasnovanog nasilja nije usklađeno sa standardom koji normira Konvencija, s obzirom na to da Zakon izričito ne navodi da rodno zasnovano nasilje “označava nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena, odnosno ono koje nesrazmjerno utiče na žene”, niti uključuje priznanje da ova vrsta nasilja predstavlja kršenje ženskih ljudskih prava. Međutim, Zakon izričito kategoriše nasilje u porodici kao oblik nasilja po osnovu pola, odnosno rodn zasnovano nasilja, iz čega takođe proizilazi da nasilje u porodici može predstavljati oblik diskriminacije žena. |
|
|
| e. Da li postoji definicija o žrtvi uopšteno govoreći i/ili definicija o žrtvi nasilja prema ženama i u porodici u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite sa Konvencijom. Da li postoje drugi izrazi za žrtve nasilja prema ženama i/ili nasilja u porodici koji se koriste u zakonima ili dokumentima (osoba koja je oštećena, ili svjedok )? Ako je odgovor potvrdan, navedite koji se termin-definicija koristi. |
| Odgovor: Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koji spada u domen prekršajnog prava, koristi termin žrtva nasilja iako ne daje definiciju tog pojma, dok Zakon o prekršajima10, supsidijarno primjenjiv u odnosu na Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koristi termin oštećeni i izuzetno termin žrtva nasilja u porodici u kontekstu obezbjeđenja dodatnih prava. |
|
| e. Da li postoji definicija o žrtvi uopšteno govoreći i/ili definicija o žrtvi nasilja prema ženama i u porodici u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcioni planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite tačnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite sa Konvencijom. Da li postoje drugi izrazi za žrtve nasilja prema ženama i/ili nasilja u porodici koji se koriste u zakonima ili dokumentima (osoba koja je oštećena, ili svjedok )? Ako je odgovor potvrdan, navedite koji se termin-definicija koristi. |
|
Odgovor: Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koji spada u domen prekršajnog prava, koristi termin žrtva nasilja iako ne daje definiciju tog pojma, dok Zakon o prekršajima10, supsidijarno primjenjiv u odnosu na Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koristi termin oštećeni i izuzetno termin žrtva nasilja u porodici u kontekstu obezbjeđenja dodatnih prava. U oblasti krivično-pravne zaštite uglavnom je korišćen termin oštećeni, da bi se izmjenama Krivičnog zakonika iz 2013. godine uvela definicija žrtve kao lica kome je protivpravnim djelom koje je u zakonu propisano kao krivično djelo prouzrokovan fizički ili duševni bol ili patnja, imovinska šteta ili povreda ljudskih prava i sloboda. Sa druge strane, i krivični procesni zakon, odnosno Zakonik o krivičnom postupku i dalje koristi termin “ošećeni”, definišući ga kao žrtvu krivičnog djela čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo krivičnim djelom.11 Dakle, dok prekršajno procesno zakonodavstvo pravi razliku, naše krivično procesno zakonodavstvo ne poznaje kategoriju žrtva, čime se žrtvi krivičnih djela nasilja u porodici zakonski ne obezbjeđuje specifičan tretman, odnosno prava i zaštita. Strategija zaštite od nasilja u porodici 2011-2015 i prateći Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici koriste termin žrtva nasilja u porodici, definišući ga u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i obezbjeđujući određena specifična prava i zaštitu kako u prekršajnom tako i krivičnom postupku.Definicija nasilja nad ženama ne postoji u postojećim nacionalnim dokumentima. Potrebno je terminološki usaglasiti normativni okvir sa Konvencijom i uvesti pojmove nasilja nad ženama, nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja na način kako su definisani Konvencijom. |
|
|
|
[1] Službeni list RCG br. 46/2007. [2] Službeni list CG br. 46/2010. [3] Službeni list RCG, br. 70/2003, 13/2004, 47/2006 i “Službeni list RCG”, br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 40/2013 i 56/2013. [4] Dostupna na: https://www.google.me/webhp?sourceid=chrome-instant&rlz=1C1CHMO_srME575ME575&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=strategija%20zastite%20od%20nasilja%20u%20porodici. [5] Dostupan na: https://www.google.me/webhp?sourceid=chrome-instant&rlz=1C1CHMO_srME575ME575&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=prot okol+o+postupanju+u+slu%C4%8Daju+nasilja+u+porodici. [6] Dostupan na: https://www.google.me/search?q=Plan+aktivnosti+za+postizanje+rodne+ravnopravnosti+za+period+2013-2017.+godine&rlz=1C1CHMO_srME575ME575&oq=Plan+aktivnosti+za+postizanje+rodne+ravnopravnosti+za+period+2013-2017.+godine&aqs=c hrome..69i57.327j0j7&sourceid=chrome&es_sm=93&ie=UTF-8 [7] Vidjeti: United Nations, Good practices in legislation on violence against women, Report of the expert group meeting, Vienna, 26-28 May 2008, str. 27: ”Legislation should apply at a minimum to individuals who are or have been in an intimate relationship… (zakon mora da uključi lica koja su ili su bila u emotivnoj vezi)”. [8] Čl. 142, st. 31 Krivičnog zakonika. [9] Službeni list CG, br. 46/2010 i 18/2014. [10] Službeni list Crne Gore, br. 1/2011, 6/2011, 39/2011 i 32/2014. [11] Čl. 22, st.1, tačka 5 Zakonika o krivičnom postupku. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
