|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 20 - OpÅ¡te usluge podrÅ¡ke |
|
1. ÄŒlanice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da žrtve imaju pristup uslugama koje omogućavaju njihov oporavak od nasilja. Ove mjere treba da obuhvataju, kada je to neophodno, usluge kao što su: pravno i psihološko savjetovalište, finansijska pomoć, stanovanje, obrazovanje, obuka i pomoć prilikom zapošljavanja. 2. ÄŒlanice će preduzeti sve neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile žrtvama pristup uslugama zdravstvene i socijalne zaštite, kao i adekvatnu opremljenost ovih službi i obuÄenost zaposlenih za pomoć žrtvama i upućivanje na odgovarajuće službe. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 20 OpÅ¡te usluge podrÅ¡ke | ||
| PITANJA |
| a. Da li žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju prava na sljedeće usluge: pravno i psihološko savjetovalište, finansijsku pomoć, smještaj, obrazovanje, obuku i pomoć u pronalaženju zaposlenja. Navedite institucije i vrstu odobrenih usluga. Da li postoje i dodatne dostupne usluge – ako postoje, navedite. Da li su one besplatne? Da li su žrtve nasilja prema ženama i u porodici posebno priznate u okviru zakona, internih proceduralnih dokumenata, protokola ili smjernica, kao grupa koja iziskuje posebnu pažnju ili prioritet s ciljem da imaju efikasan pristup takvim uslugama? Postoji li konkretno pravilo ili preporuka da žrtve nasilja prema ženama i u porodici treba tretirati na podržavajući naÄin i da na njihove potrebe treba odgovoriti na prikladan naÄin? Ako je odgovor potvrdan, navedite dokument(e). Da li postoji pravilo o maksimalnom broju usluga, ili neko vremensko ograniÄenje za pružanje takve pomoći, ili drugi propis koji bi imao negativan uticaj na podršku i zaštitu žrtava? Ako postoji, molimo, objasnite. |
| Odgovor: OdreÄ‘eni broj usluga za žrtve porodiÄnog nasilja je predviÄ‘en Zakonom o socijalnoj i djeÄjoj zaštiti1 koji propisuje usluge procjene i planiranja, savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge (koje ukljuÄuju savjetovanje i podršku u sluÄajevima nasilja), smještaj, neodložne intervencije i druge usluge. TakoÄ‘e, Zakon predviÄ‘a propisivanje minimalnih standarda za pružanje usluga socijalne i djeÄje zaštite, koji će omogućiti da se usluge na teritoriji Crne Gore pružaju i razvijaju na ujednaÄen naÄin. U toku je izrada i usvajanje lokalnih planova za unapreÄ‘enje socijalne inkluzije kojima se planiraju razvoj i finansiranje lokalnih usluga socijalne zaštite za sve identifikovane ranjive grupe meÄ‘u kojima su i žrtve zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja u porodici2. |
 |
| a. Da li žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju prava na sljedeće usluge: pravno i psihološko savjetovalište, finansijsku pomoć, smještaj, obrazovanje, obuku i pomoć u pronalaženju zaposlenja. Navedite institucije i vrstu odobrenih usluga. Da li postoje i dodatne dostupne usluge – ako postoje, navedite. Da li su one besplatne? Da li su žrtve nasilja prema ženama i u porodici posebno priznate u okviru zakona, internih proceduralnih dokumenata, protokola ili smjernica, kao grupa koja iziskuje posebnu pažnju ili prioritet s ciljem da imaju efikasan pristup takvim uslugama? Postoji li konkretno pravilo ili preporuka da žrtve nasilja prema ženama i u porodici treba tretirati na podržavajući naÄin i da na njihove potrebe treba odgovoriti na prikladan naÄin? Ako je odgovor potvrdan, navedite dokument(e). Da li postoji pravilo o maksimalnom broju usluga, ili neko vremensko ograniÄenje za pružanje takve pomoći, ili drugi propis koji bi imao negativan uticaj na podršku i zaštitu žrtava? Ako postoji, molimo, objasnite. |
|
Odgovor: OdreÄ‘eni broj usluga za žrtve porodiÄnog nasilja je predviÄ‘en Zakonom o socijalnoj i djeÄjoj zaštiti1 koji propisuje usluge procjene i planiranja, savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge (koje ukljuÄuju savjetovanje i podršku u sluÄajevima nasilja), smještaj, neodložne intervencije i druge usluge. TakoÄ‘e, Zakon predviÄ‘a propisivanje minimalnih standarda za pružanje usluga socijalne i djeÄje zaštite, koji će omogućiti da se usluge na teritoriji Crne Gore pružaju i razvijaju na ujednaÄen naÄin. U toku je izrada i usvajanje lokalnih planova za unapreÄ‘enje socijalne inkluzije kojima se planiraju razvoj i finansiranje lokalnih usluga socijalne zaštite za sve identifikovane ranjive grupe meÄ‘u kojima su i žrtve zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja u porodici2. U pogledu finansijske pomoći zakon predviÄ‘a novÄanu socijalnu pomoć i jednokratnu pomoć pod uslovima koji važe za korisnike materijalnog obezbjeÄ‘enja porodice, bez posebno propisane novÄane nadoknade za žrtve nasilja prema ženama i nasilja u porodici. U skladu sa Zakonom, centar za socijalni rad odluÄuje o ostvarivanju prava korisnika utvrÄ‘enih ovim zakonom i o korišÄ‡enju ostalih usluga socijalne zaštite. Dodatno, postoje i posebni pravilnici kojima se bliže propisuju uslovi i standardi socijalne zaštite. Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišÄ‡enje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja odraslih i starih lica3 i Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišÄ‡enje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu4 u korisniÄku grupu svrstavaju i žrtve zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja u porodici i propisuju posebne minimalne strukturalne standarde za usluge smještaja u prihvatilište u pogledu odgovarajućeg stambenog prostora, materijalnih uslova, dostupnost zdravstvenih usluga, sigurnog okruženja, razvoja potencijala i osnaživanja korisnika, itd. U toku je usvajanje Pravilnika o minimalnim standardima za pružanje savjetodavno-terapijskih i socijalno-edukativnih usluga u socijalnoj zaštiti. Nekoliko nacionalnih strategija predviÄ‘a razvoj razliÄitih usluga za žrtve nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Na primjer, Strategija razvoja sistema socijalne i djeÄije zaštite predvidjela je razvoj „usluga neodložnih intervencija“, dok je Strategija zaštite od nasilja u porodici previdjela uspostavljanje nacionalne sos linije, podršku zapošljavanju i samozapošljavanju žrtava, uspostavljanje psihosocijalnog tretmana, mjere za podršku djeci, unapreÄ‘enje psiholoških i socijalnih usluga, usluga zdravstvene zaštite žena itd. Uspostavljanje besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori je obuhvatilo i žrtve nasilja u porodici i žrtve trgovine ljudima. Detaljnije informacije o besplatnoj pravnoj pomoći se nalaze u dijelu analize Älana 57-pravna pomoć. |
 |
| b. Postoje li zakonske osnove ili druge mjere (procedure) koje bi osigurale da žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju pristup zdravstvenim i socijalnim službama? Da li su ove žrtve posebno priznate u zakonodavstvu, internim i drugim dokumentima? Da li su zaposleni u zdravstvu i socijalnim službama obuÄeni kako da postupaju prema žrtvama nasilja prema ženama i u porodici, posebno (a) šta su potrebe i prava žrtava i (b) kako da koriste mehanizam upućivanja u cilju da se obezbjedi adekvatna podrška? Treba li oni da upute žrtve policiji, tužilaštvu ili drugim relevantnim službama? Da li su zaposleni iz sektora pravosuÄ‘a obuÄeni da upute žrtve na zdravstvene i socijalne službe? Da li su zdravstvene i socijalne službe adekvatno opremljene (odgovarajućim finansijskim i ljudskim resursima) da obezbjede dugotrajnu pomoć, kao što su savjetovanje, zdravstvenu i finansijsku podršku? Da li postoji pravilo o maksimalnom broju posjeta tim službama ili ograniÄenom vremenu za pružanje takve pomoći? Ako postoji, molimo, objasnite. |
| Odgovor: Žrtva nasilja u porodici ima pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalnu i medicinsku zaštitu. Ova pomoć i zaštita se obezbijeÄ‘uje u skladu sa zakonima kojima se ureÄ‘uje socijalna i djeÄja zaštita, zdravstvena zaštita i besplatna pravna pomoć. Protokolom i o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, o kojem je već bilo rijeÄi, propisano je postupanje svih institucija i institucionalna saradnja u vezi s porodiÄnim nasiljem i nasiljem nad ženama. U sluÄaju hitne intervencije, kad su ugroženi život, zdravlje i razvoj žrtve nasilja u porodici, centar za socijalni rad dužan je da pruži usluge neodložne intervencije radi osiguranja bezbjednosti u tim situacijama. Ove usluge se obezbjeÄ‘uju 24 Äasa dnevno. |
|
| b. Postoje li zakonske osnove ili druge mjere (procedure) koje bi osigurale da žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju pristup zdravstvenim i socijalnim službama? Da li su ove žrtve posebno priznate u zakonodavstvu, internim i drugim dokumentima? Da li su zaposleni u zdravstvu i socijalnim službama obuÄeni kako da postupaju prema žrtvama nasilja prema ženama i u porodici, posebno (a) šta su potrebe i prava žrtava i (b) kako da koriste mehanizam upućivanja u cilju da se obezbjedi adekvatna podrška? Treba li oni da upute žrtve policiji, tužilaštvu ili drugim relevantnim službama? Da li su zaposleni iz sektora pravosuÄ‘a obuÄeni da upute žrtve na zdravstvene i socijalne službe? Da li su zdravstvene i socijalne službe adekvatno opremljene (odgovarajućim finansijskim i ljudskim resursima) da obezbjede dugotrajnu pomoć, kao što su savjetovanje, zdravstvenu i finansijsku podršku? Da li postoji pravilo o maksimalnom broju posjeta tim službama ili ograniÄenom vremenu za pružanje takve pomoći? Ako postoji, molimo, objasnite. |
|
Odgovor: Žrtva nasilja u porodici ima pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalnu i medicinsku zaštitu. Ova pomoć i zaštita se obezbijeÄ‘uje u skladu sa zakonima kojima se ureÄ‘uje socijalna i djeÄja zaštita, zdravstvena zaštita i besplatna pravna pomoć. Protokolom i o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, o kojem je već bilo rijeÄi, propisano je postupanje svih institucija i institucionalna saradnja u vezi s porodiÄnim nasiljem i nasiljem nad ženama. U sluÄaju hitne intervencije, kad su ugroženi život, zdravlje i razvoj žrtve nasilja u porodici, centar za socijalni rad dužan je da pruži usluge neodložne intervencije radi osiguranja bezbjednosti u tim situacijama. Ove usluge se obezbjeÄ‘uju 24 Äasa dnevno. Usluge neodložne intervencije centar za socijalni rad pruža uz obaveznu saradnju sa drugim nadležnim organima i službama, koji su dužni da vode brigu o svim potrebama žrtve i omoguće joj pristup svim oblicima pomoći i zaštite. Intervencija svakako podrazumijeva i obavezu zdravstvenih ustanova da pruže potrebnu medicinsku pomoć žrtvi nasilja u porodici. Protokolom je propisano i utvrÄ‘ivanje plana pomoći žrtvi i koordinacija aktivnosti u procesu pomoći žrtvi. Plan pomoći utvrÄ‘uje i aktivnosti u procesu pomoći žrtvi koordinira struÄni tim koji obrazuje centar za socijalni rad od predstavnika te ustanove, organa i službi lokalne uprave, policije, nevladinih organizacija i struÄnjaka koji se bave pitanjima porodice. O obuci struÄnjaka je već bilo rijeÄi i dijelu analize koji se odnosi na Älan 15 - obuka struÄnjaka. |
|
|
|
[1] “Službeni list CG”, broj 27/2013 [2] Izvor: Izvještaj o sprovoÄ‘enju Akcionog plana za realizaciju strategije razvoja sistema socijalne i djeÄje zaštite u Crnoj Gori 2013-2017. godine, za 2014.godinu [3] Sl.list CG, broj 58/14 [4] Sl.list CG, broj 26 /14. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
