|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 20 - Opšte usluge podrške |
|
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da žrtve imaju pristup uslugama koje omogućavaju njihov oporavak od nasilja. Ove mjere treba da obuhvataju, kada je to neophodno, usluge kao što su: pravno i psihološko savjetovalište, finansijska pomoć, stanovanje, obrazovanje, obuka i pomoć prilikom zapošljavanja. 2. Članice će preduzeti sve neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile žrtvama pristup uslugama zdravstvene i socijalne zaštite, kao i adekvatnu opremljenost ovih službi i obučenost zaposlenih za pomoć žrtvama i upućivanje na odgovarajuće službe. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 20 Opšte usluge podrške | ||
| PITANJA |
| a. Da li žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju prava na sljedeće usluge: pravno i psihološko savjetovalište, finansijsku pomoć, smještaj, obrazovanje, obuku i pomoć u pronalaženju zaposlenja. Navedite institucije i vrstu odobrenih usluga. Da li postoje i dodatne dostupne usluge – ako postoje, navedite. Da li su one besplatne? Da li su žrtve nasilja prema ženama i u porodici posebno priznate u okviru zakona, internih proceduralnih dokumenata, protokola ili smjernica, kao grupa koja iziskuje posebnu pažnju ili prioritet s ciljem da imaju efikasan pristup takvim uslugama? Postoji li konkretno pravilo ili preporuka da žrtve nasilja prema ženama i u porodici treba tretirati na podržavajući način i da na njihove potrebe treba odgovoriti na prikladan način? Ako je odgovor potvrdan, navedite dokument(e). Da li postoji pravilo o maksimalnom broju usluga, ili neko vremensko ograničenje za pružanje takve pomoći, ili drugi propis koji bi imao negativan uticaj na podršku i zaštitu žrtava? Ako postoji, molimo, objasnite. |
| Odgovor: Određeni broj usluga za žrtve porodičnog nasilja je predviđen Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti1 koji propisuje usluge procjene i planiranja, savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge (koje uključuju savjetovanje i podršku u slučajevima nasilja), smještaj, neodložne intervencije i druge usluge. Takođe, Zakon predviđa propisivanje minimalnih standarda za pružanje usluga socijalne i dječje zaštite, koji će omogućiti da se usluge na teritoriji Crne Gore pružaju i razvijaju na ujednačen način. U toku je izrada i usvajanje lokalnih planova za unapređenje socijalne inkluzije kojima se planiraju razvoj i finansiranje lokalnih usluga socijalne zaštite za sve identifikovane ranjive grupe među kojima su i žrtve zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja u porodici2. |
 |
| a. Da li žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju prava na sljedeće usluge: pravno i psihološko savjetovalište, finansijsku pomoć, smještaj, obrazovanje, obuku i pomoć u pronalaženju zaposlenja. Navedite institucije i vrstu odobrenih usluga. Da li postoje i dodatne dostupne usluge – ako postoje, navedite. Da li su one besplatne? Da li su žrtve nasilja prema ženama i u porodici posebno priznate u okviru zakona, internih proceduralnih dokumenata, protokola ili smjernica, kao grupa koja iziskuje posebnu pažnju ili prioritet s ciljem da imaju efikasan pristup takvim uslugama? Postoji li konkretno pravilo ili preporuka da žrtve nasilja prema ženama i u porodici treba tretirati na podržavajući način i da na njihove potrebe treba odgovoriti na prikladan način? Ako je odgovor potvrdan, navedite dokument(e). Da li postoji pravilo o maksimalnom broju usluga, ili neko vremensko ograničenje za pružanje takve pomoći, ili drugi propis koji bi imao negativan uticaj na podršku i zaštitu žrtava? Ako postoji, molimo, objasnite. |
|
Odgovor: Određeni broj usluga za žrtve porodičnog nasilja je predviđen Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti1 koji propisuje usluge procjene i planiranja, savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge (koje uključuju savjetovanje i podršku u slučajevima nasilja), smještaj, neodložne intervencije i druge usluge. Takođe, Zakon predviđa propisivanje minimalnih standarda za pružanje usluga socijalne i dječje zaštite, koji će omogućiti da se usluge na teritoriji Crne Gore pružaju i razvijaju na ujednačen način. U toku je izrada i usvajanje lokalnih planova za unapređenje socijalne inkluzije kojima se planiraju razvoj i finansiranje lokalnih usluga socijalne zaštite za sve identifikovane ranjive grupe među kojima su i žrtve zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja u porodici2. U pogledu finansijske pomoći zakon predviđa novčanu socijalnu pomoć i jednokratnu pomoć pod uslovima koji važe za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice, bez posebno propisane novčane nadoknade za žrtve nasilja prema ženama i nasilja u porodici. U skladu sa Zakonom, centar za socijalni rad odlučuje o ostvarivanju prava korisnika utvrđenih ovim zakonom i o korišćenju ostalih usluga socijalne zaštite. Dodatno, postoje i posebni pravilnici kojima se bliže propisuju uslovi i standardi socijalne zaštite. Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja odraslih i starih lica3 i Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu4 u korisničku grupu svrstavaju i žrtve zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja u porodici i propisuju posebne minimalne strukturalne standarde za usluge smještaja u prihvatilište u pogledu odgovarajućeg stambenog prostora, materijalnih uslova, dostupnost zdravstvenih usluga, sigurnog okruženja, razvoja potencijala i osnaživanja korisnika, itd. U toku je usvajanje Pravilnika o minimalnim standardima za pružanje savjetodavno-terapijskih i socijalno-edukativnih usluga u socijalnoj zaštiti. Nekoliko nacionalnih strategija predviđa razvoj različitih usluga za žrtve nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Na primjer, Strategija razvoja sistema socijalne i dječije zaštite predvidjela je razvoj „usluga neodložnih intervencija“, dok je Strategija zaštite od nasilja u porodici previdjela uspostavljanje nacionalne sos linije, podršku zapošljavanju i samozapošljavanju žrtava, uspostavljanje psihosocijalnog tretmana, mjere za podršku djeci, unapređenje psiholoških i socijalnih usluga, usluga zdravstvene zaštite žena itd. Uspostavljanje besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori je obuhvatilo i žrtve nasilja u porodici i žrtve trgovine ljudima. Detaljnije informacije o besplatnoj pravnoj pomoći se nalaze u dijelu analize člana 57-pravna pomoć. |
 |
| b. Postoje li zakonske osnove ili druge mjere (procedure) koje bi osigurale da žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju pristup zdravstvenim i socijalnim službama? Da li su ove žrtve posebno priznate u zakonodavstvu, internim i drugim dokumentima? Da li su zaposleni u zdravstvu i socijalnim službama obučeni kako da postupaju prema žrtvama nasilja prema ženama i u porodici, posebno (a) šta su potrebe i prava žrtava i (b) kako da koriste mehanizam upućivanja u cilju da se obezbjedi adekvatna podrška? Treba li oni da upute žrtve policiji, tužilaštvu ili drugim relevantnim službama? Da li su zaposleni iz sektora pravosuđa obučeni da upute žrtve na zdravstvene i socijalne službe? Da li su zdravstvene i socijalne službe adekvatno opremljene (odgovarajućim finansijskim i ljudskim resursima) da obezbjede dugotrajnu pomoć, kao što su savjetovanje, zdravstvenu i finansijsku podršku? Da li postoji pravilo o maksimalnom broju posjeta tim službama ili ograničenom vremenu za pružanje takve pomoći? Ako postoji, molimo, objasnite. |
| Odgovor: Žrtva nasilja u porodici ima pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalnu i medicinsku zaštitu. Ova pomoć i zaštita se obezbijeđuje u skladu sa zakonima kojima se uređuje socijalna i dječja zaštita, zdravstvena zaštita i besplatna pravna pomoć. Protokolom i o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, o kojem je već bilo riječi, propisano je postupanje svih institucija i institucionalna saradnja u vezi s porodičnim nasiljem i nasiljem nad ženama. U slučaju hitne intervencije, kad su ugroženi život, zdravlje i razvoj žrtve nasilja u porodici, centar za socijalni rad dužan je da pruži usluge neodložne intervencije radi osiguranja bezbjednosti u tim situacijama. Ove usluge se obezbjeđuju 24 časa dnevno. |
|
| b. Postoje li zakonske osnove ili druge mjere (procedure) koje bi osigurale da žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju pristup zdravstvenim i socijalnim službama? Da li su ove žrtve posebno priznate u zakonodavstvu, internim i drugim dokumentima? Da li su zaposleni u zdravstvu i socijalnim službama obučeni kako da postupaju prema žrtvama nasilja prema ženama i u porodici, posebno (a) šta su potrebe i prava žrtava i (b) kako da koriste mehanizam upućivanja u cilju da se obezbjedi adekvatna podrška? Treba li oni da upute žrtve policiji, tužilaštvu ili drugim relevantnim službama? Da li su zaposleni iz sektora pravosuđa obučeni da upute žrtve na zdravstvene i socijalne službe? Da li su zdravstvene i socijalne službe adekvatno opremljene (odgovarajućim finansijskim i ljudskim resursima) da obezbjede dugotrajnu pomoć, kao što su savjetovanje, zdravstvenu i finansijsku podršku? Da li postoji pravilo o maksimalnom broju posjeta tim službama ili ograničenom vremenu za pružanje takve pomoći? Ako postoji, molimo, objasnite. |
|
Odgovor: Žrtva nasilja u porodici ima pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalnu i medicinsku zaštitu. Ova pomoć i zaštita se obezbijeđuje u skladu sa zakonima kojima se uređuje socijalna i dječja zaštita, zdravstvena zaštita i besplatna pravna pomoć. Protokolom i o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, o kojem je već bilo riječi, propisano je postupanje svih institucija i institucionalna saradnja u vezi s porodičnim nasiljem i nasiljem nad ženama. U slučaju hitne intervencije, kad su ugroženi život, zdravlje i razvoj žrtve nasilja u porodici, centar za socijalni rad dužan je da pruži usluge neodložne intervencije radi osiguranja bezbjednosti u tim situacijama. Ove usluge se obezbjeđuju 24 časa dnevno. Usluge neodložne intervencije centar za socijalni rad pruža uz obaveznu saradnju sa drugim nadležnim organima i službama, koji su dužni da vode brigu o svim potrebama žrtve i omoguće joj pristup svim oblicima pomoći i zaštite. Intervencija svakako podrazumijeva i obavezu zdravstvenih ustanova da pruže potrebnu medicinsku pomoć žrtvi nasilja u porodici. Protokolom je propisano i utvrđivanje plana pomoći žrtvi i koordinacija aktivnosti u procesu pomoći žrtvi. Plan pomoći utvrđuje i aktivnosti u procesu pomoći žrtvi koordinira stručni tim koji obrazuje centar za socijalni rad od predstavnika te ustanove, organa i službi lokalne uprave, policije, nevladinih organizacija i stručnjaka koji se bave pitanjima porodice. O obuci stručnjaka je već bilo riječi i dijelu analize koji se odnosi na član 15 - obuka stručnjaka. |
|
|
|
[1] “Službeni list CG”, broj 27/2013 [2] Izvor: Izvještaj o sprovođenju Akcionog plana za realizaciju strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori 2013-2017. godine, za 2014.godinu [3] Sl.list CG, broj 58/14 [4] Sl.list CG, broj 26 /14. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
